Čak 50% mladih Europljana kupilo bi krivotvorinu ako je original preskup

Obuća, odjeća, kožna galanterija, satovi, torbice, električni strojevi, elektronika, parfemi, kozmetika, rezervni dijelovi, lijekovi i dodaci prehrani, pesticidi..., čak i "obični" artikli poput deterdženata za pranje rublja ili tjestenine, samo su dio sve sofisticiranije ponude krivotvorenih proizvoda koji preplavljuju europsko, pa i globalno tržište, nanoseći goleme štete intelektualnom vlasništvu, gospodarstvenicima i državnim blagajnama što ponovno dovodi u pitanje (ne)dovoljnu zaštitu potrošača. Prema posljednjim podacima Ureda EU za intelektualno vlasništvo (EUIPO), samo u EU godišnje se uveze krivotvorina u vrijednosti od 121 milijardu eura, što je 5,8% vrijednosti uvoza iz trećih zemalja. Zbog krivotvorenja se godišnje u EU gubi oko 14,9 milijardi eura (111,9 milijardi kuna) u poreznim i drugim javnim prihodima. U zakonitim poslovnim subjektima gube se deseci tisuća radnih mjesta, a što je još veći problem – čak 97% krivotvorenih proizvoda na koje se upozori putem Europskog sustava brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode – RAPEX (Rapid Alert System for dangerous non-food products) ocijenjeni su kao velika opasnost za sigurnost i zdravlje potrošača zbog svog kemijskog sastava, opasnosti od požara, gušenja ili davljenja, strujnog udara, oštećenja sluha... A neki od njih su i ozbiljna prijetnja okolišu.

Dok ima potražnje, bit će i takve robe, nepisano je pravilo, a brojke koje tome govore u prilog i više su nego poražavajuće. Štete koje krivotvorenje pričinjava nekim sektorima, primjerice farmaceutskom, veće su od 6 milijardi eura (45 mlrd. kuna) u EU, a u Hrvatskoj 52,3 milijuna eura, u sektoru kozmetike i osobne njege 9,5 milijardi, odnosno 41,8 milijuna eura, u sektoru vina i jakih alkoholnih pića 2,3 mlrd. eura u EU, te 10,2 milijuna u Hrvatskoj, a kad je riječ o igračkama i igrama 1,1 mlrd. eura (6,5 milijuna eura u RH). Najnovija studija o percepciji intelektualnog vlasništva među građanima, koju je nedavno objavio EUIPO, govori kako čak svaki treći Europljanin (31%) smatra da je prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originalnog proizvoda previsoka, a kad je riječ o mlađim potrošačima u dobi od 15 do 24 godine, tako misli polovica njih (50%)!

VEZANI ČLANCI

Europljani su, tvrdi se, sve više svjesni rizika i posljedica kupnje krivotvorina i pristupa sadržajima iz nezakonitih izvora. Primjerice, 80% njih smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. Osim toga, 83% ispitanika smatra da se time podržava neetično ponašanje, a dvije trećine smatraju to prijetnjom zdravlju, sigurnosti i okolišu. S druge strane pak, 13% Europljana izjavljuje kako je namjerno kupilo krivotvorine u proteklih 12 mjeseci, pri čemu taj udio raste dvostruko – i do 26% među ispitanicima u dobi od 15 do 24 godine, dok se u dobnoj skupini od 55 do 64 godine smanjuje na 6% te ispod 5% za ispitanike u dobi od 65 godina ili starije.

Na razini pojedine zemlje, udio potrošača koji su namjerno kupili krivotvorine varira od 24% u Bugarskoj do 8% u Finskoj. Osim u Bugarskoj, namjerna kupnja krivotvorina iznad je prosjeka EU u Španjolskoj (20%), Irskoj (19%), Luksemburgu (19%) i Rumunjskoj (18%). No raste i nesigurnost kad je riječ o autentičnosti. Gotovo 4 od 10 Europljana (39%) pitalo se ove godine jesu li kupili krivotvoreni proizvod, a isto je izjavila i polovica mladih (52%). Otprilike četvrtina potrošača u Danskoj i Nizozemskoj (26%) bila je nesigurna je li ono što su kupili originalno ili nije, a u Rumunjskoj je takvih 72%. U Hrvatskoj pak 46% potrošača izjavljuje kako nije bilo sigurno je li proizvod originalan ili ne, dok njih 9% namjerno kupuje krivotvorine.

Kad bi cijene originalnih proizvoda bile niže, 43% potrošača prestalo bi kupovati krivotvorene proizvode, podcrtano je u istraživanju. Osim toga, rizik od loših iskustava (nekvalitetni proizvodi za 27% ispitanika, sigurnosni rizici za 25% i kazna za 21%) još je jedan ključan čimbenik u odvraćanju potrošača od kupnje krivotvorenih proizvoda.

Nathan Wajsman, glavni ekonomist EUIPO-a, za Večernji list je kazao kako krivotvorenje uzrokuje znatnu ekonomsku štetu uskraćivanjem prihoda od prodaje zakonitom poslovanju i smanjenjem zaposlenosti. Ne postoji "najbolje" ili "najgore" rangirana država kad je o krivotvorenju riječ, što i nije bila svrha studije. No može se reći da, kad je u pitanju namjerna kupnja krivotvorene robe, najveću sklonost tome imaju potrošači u Bugarskoj i Španjolskoj (njih 24% odnosno 20%, koji su to učinili u posljednjih godinu dana), dok su hrvatski potrošači pri dnu, zajedno s Finskom (9%, odnosno 8%).

– Sve to posebice je štetno za mala poduzeća. Još jedno istraživanje EUIPO-a i OECD-a pokazalo je, naime, da mala i srednja poduzeća čija su prava intelektualnog vlasništva povrijeđena imaju veću vjerojatnost da će propasti tijekom sljedećih godina nego druga mala i srednja poduzeća – objašnjava te dodaje kako je zbog toga važno izgraditi poštovanje prema intelektualnom vlasništvu među djecom i mladima.

– Svojim programom intelektualnog vlasništva u obrazovanju EUIPO nastoji osigurati da intelektualno vlasništvo bude dio nastavnog plana i programa na svim razinama obrazovanja, tako da učenici nauče zaštititi vlastite buduće kreacije ili izume te poštovati one drugih kreatora ili izumitelja – ističe Wajsman.

No teško je taj problem – ali i izazov – iskorijeniti preko noći. Prodaja krivotvorenih proizvoda danas se najviše odvija putem interneta, s obzirom na to da je tako još teže ocijeniti je li proizvod koji se nudi autentičan, identičan originalu koji se nudi u fizičkoj trgovini. Posljednjih godina e-trgovina brzo raste jer potrošači sa sve većim povjerenjem naručuju robu i usluge putem interneta. Broj poduzeća koja se bave e-trgovinom neprestano raste. Samo od 2018. do 2020., prodaja na malo putem interneta, kao dio ukupne trgovine B2C, povećala se za 41% u glavnim gospodarstvima, u usporedbi s povećanjem ukupne maloprodaje koje je iznosilo manje od 1%, podaci su EUIPO-a. Na to je utjecala i pandemija COVID-19. Građani su zbog ograničenog kretanja izbjegavali česte odlaske u trgovinu, a u skladu s time rastao je i obujam e-kriminaliteta, uključujući ponudu nezakonite robe, među ostalim i lažnih lijekova, kompleta za testiranje i druge robe povezane s pandemijom.

Što se tiče piratstva, 82% Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od štetnih praksi (prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike) i općenito se protive uporabi piratskog sadržaja s interneta. Njih 41% pita se je li izvor kojem su pristupili zakonit ili nije. Čak 80% ispitanika izjavilo je da radije upotrebljavaju zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju ako je dostupna opcija cjenovno pristupačna. Gotovo 90% ispitanika zna za barem jednu vrstu zakonite ponude sadržaja u svojoj zemlji, a više od 4 od 10 Europljana (43%) platilo je u prošloj godini pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima iz zakonitog izvora. Međutim, velika većina ispitanika (65%) smatra piratstvo prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate. Tako je 14% Europljana priznalo da su u zadnjih 12 mjeseci namjerno pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora. Taj se udio povećava na 1 od 3 (33%) među mladima u dobi od 15 do 24 godine, a posebno se odnosi na gledanje sporta uz pomoć nezakonitih uređaja ili aplikacija za internetski prijenos (streaming).

VEZANI ČLANCI

– Zemlje poput Malte, Luksemburga, Španjolske i Irske znatno su iznad te brojke, 20-22% ispitanika u tim zemljama priznaje pristup nedopuštenom sadržaju. I Hrvatska je iznad prosjeka EU sa 16%, dok potrošači u Finskoj i Njemačkoj, s 9%, imaju najmanju sklonost piratstvu – dodaje naš sugovornik.

U Hrvatskoj se to, kako doznajemo, radi naviše zbog gledanja sporta. Ipak, četiri od 10 Europljana plaća pristup sadržaju iz zakonitog izvora, dok je u Hrvatskoj to ipak visokih 45%. No Wajsman kaže kako je najnovije podatke teško usporediti s prijašnjima. Istraživanje koje je o stajalištima europskih potrošača o intelektualnom vlasništvu ove godine provedeno na 25.824 potrošača u dobi od 15 i više godina provedeno je putem internetskih razgovora, a u 2013., 2017. i 2020. godini telefonskim putem.

– Dobro je poznato da ispitanici mogu reagirati na prisutnost ljudskog ispitivača, posebno kada odgovaraju na pitanja o kupnji krivotvorene robe ili pristupu nedopuštenom sadržaju na internetu – odgovara. No svejedno je dojam da je sve više građana koji kupuju krivotvorenu robu, dok, s druge strane, sve više njih razumije pojam intelektualnog vlasništva, čak 83% u usporedbi s 80% u 2020., 78% u 2017. i 76% u 2013.).

Analiza odnosa između e-trgovine te broja i vrijednosti carinskih zapljena krivotvorene robe u razdoblju 2017. – 2019. pokazala je kako taj odnos postaje izraženiji zna li se kako se u nezakonitoj trgovini krivotvorenim, ali i opasnim proizvodima zloupotrebljavaju mali paketi, osobito oni koji se šalju putem poštanskih službi, što znatno komplicira postupak njihova pregleda i otkrivanja te pričinjava velik problem što se tiče kaznenog progona.

– Neka krivotvorena roba proizvodi se unutar EU, no većina se uvozi u EU, a Kina je najveći pojedinačni izvor. Krivotvorine se sve češće uvoze bez označavanja, a etikete se odvojeno uvoze i pričvršćuju na proizvode u skladištima u EU. Krivotvoritelji sve više koriste male pakete poslane poštom i kurirskim službama, što dodatno otežava posao carini – objašnjava Wajsman, ističući kako još nema podataka o zapljenama za 2022. godinu.

No prema nekim analizama, čak 91% zadržavanja krivotvorenih proizvoda povezanih s e-trgovinom uključuje poštanske usluge. Kad je riječ o podrijetlu, udio Kine u ukupnom iznosu najveći je u slučaju krivotvorina povezanih s e-trgovinom (75,9% u odnosu na ukupan broj od 45,9% zadržanih pošiljki). Na prvom mjestu je obuća (33,7% ukupnog zadržavanja), zatim odjeća (17,3%), parfemi i kozmetika (9,6%), kožni proizvodi (8,7%), električni strojevi i oprema (6,5 %), igračke (5,5%) i satovi (5,2%). To se događa jer je relativno jednostavno uspostaviti internetske stranice koje prodaju krivotvorene predmete, čak se i infiltrati s krivotvorenim proizvodima na pouzdane platforme. Stoga se kupcima, prije negoli razmotre kupovinu putem interneta, savjetuje da najprije provjere pravila u vlastitim zemljama, kako bi bili potpuno sigurni da koriste isključivo registrirane, autentične stranice koje djeluju u skladu sa zakonom. Kao i kod kupnje ostale robe savjetuje im se da uvijek kupuju od provjerenih prodavatelja, na sigurnim stranicama (provjere ima li stranica "https" u svojoj URL adresi, nedavne i autentične recenzije te pouzdane metode plaćanja).

– Kupcu je često teško utvrditi je li proizvod originalan, osobito kada kupuje online. Neki znakovi koji to otkrivaju mogu uključivati pogreške na web-stranici, sumnjivo nisku cijenu, nedostatak kontakt podataka za web-trgovinu ili nestandardne mogućnosti plaćanja. U fizičkoj trgovini to također može biti pakiranje koje se ne čini ispravnim, nedostatak dokumentacije o proizvodu na jeziku zemlje u kojoj se prodaje i slično. No i u mrežnom i izvanmrežnom okruženju, maksima je da ako se nešto čini predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest – upozorava Wajsman.

Tijela kaznenog progona, tvrde u EUIPO-u, aktivno sudjeluju u utvrđivanju i zatvaranju prijevarnih internetskih stranica te surađuju s glavnim operatorima platformi i vlasnicima robnih marki kako bi se otkrila prodaja krivotvorenih proizvoda, no taj je problem i dalje prisutan i sve je veći. A presretanje krivotvorina otežano je zbog načina slanja proizvoda naručenih putem e-trgovine.

– Krivotvoritelji vješto iskorištavaju slabosti u distribucijskim kanalima kako bi lakše obavljali svoje nezakonito djelovanje. Postoji zabrinutost da poštanske i carinske službe nisu u položaju koji im omogućuje kvalitetnu provjeru sadržavaju li pošiljke u obliku malih paketa i pisama krivotvorene proizvode. One imaju ograničene kapacitete za otkrivanje krivotvorina kojima se trguje na međunarodnoj razini, s obzirom na to da se poštanske pošiljke krivotvorenih predmeta miješaju s milijardama proizvoda kojima se zakonito trguje – objašnjava se.

K tome, svi su krivotvoreni proizvodi u načelu rizični i mogu predstavljati određene opasnosti za korisnike budući da ih glavnina mora ispuniti određene sigurnosne norme i/ili su obuhvaćeni područjem djelovanja agencija za hranu i/ili lijekove ili su predmetom zakona o sigurnoj kupnji. Najčešće kategorije opasnih krivotvorina kojima se trguje bile su parfumerijski proizvodi i kozmetika, odjeća, igračke, rezervni dijelovi za automobile i farmaceutski proizvodi. Iako krivotvoreni i piratski proizvodi potječu doslovno iz svih zemalja na svim kontinentima, a većina ih je, odnosno čak 55% svjetskih carinskih zapljena, podrijetlom iz Kine te 19% iz Hong Konga, odakle se krivotvorena roba i dalje prevozi složenim trgovinskim putovima, pri čemu se zloupotrebljava niz posredničkih tranzitnih točaka. U nešto manjem obujmu krivotvorene pošiljke dolaze i iz Indije, Malezije, Tajlanda i Singapura, dok su Meksiko, Turska i UAE i dalje među vodećim ishodišnim gospodarstvima za krivotvorenu i piratsku robu kojom se trguje širom svijeta. Poštom je otpremljeno 60% zaplijenjenih opasnih proizvoda, dok je pomorski promet dominirao u smislu vrijednosti. Daleko najveći udio imaju, naime, krivotvorine koje se prevoze kontejnerskim brodovima i samo su u 2019. činile više od polovice svjetske vrijednosti zaplijenjenih krivotvorina. Od pandemije je primjetan i trend prodaje krivotvorenih lijekova te alkohola, nakon što su narušeni lanci opskrbe i preusmjeravanje potražnje stvorili novi potencijal za kriminalne aktivnosti. Istraživanje o krivotvorenim lijekovima 2020. pokazalo je, primjerice, kako se ne krivotvore samo tzv. lijekovi životnog stila ili dodaci prehrani, već i lijekovi koji se koriste u liječenju ozbiljnih bolesti, uključujući antibiotike, lijekove za liječenje karcinoma te brojne druge lijekove, a nakon izbijanja COVID-19 krivotvoritelji su se usredotočili i na proizvodnju osobne zaštitne opreme, maski za lice, pa čak i pribora za testiranje. No naglo povećanje krivotvorenja bilježe i ručni satovi, potrošačka roba, te proizvodi strojarske, elektrotehničke i metaloprerađivačke industrije (npr. kuhinjski uređaji).

– EUIPO surađuje s drugim agencijama, posebice s Europolom, kako bi osigurao da kreatori politika i šira javnost budu svjesni veze između krivotvorenja i drugih vrsta kriminala, kao što je dokumentirano u zajedničkom izvješću dviju organizacija, objavljenom 2020. Rad je urodio plodom 2021., kada je kršenje prava intelektualnog vlasništva uključeno kao jedno od prioritetnih područja u sigurnosnu inicijativu EU pod nazivom EMPACT (Europska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji), što je dovelo do koordiniranih radnji u borbi protiv organiziranog kriminala, uključujući njihove aktivnosti protiv kriminala intelektualnog vlasništva – ističe Wajsman.

Rezultati vlastitih istraživanja EUIPO-a potvrđuju sudjelovanje određenih skupina organiziranog kriminala u kršenju prava intelektualnog vlasništva i vezu između kaznenih djela vezanih za intelektualno vlasništvo i ostalih kaznenih djela poput trgovine drogom, prisilnog rada, kibernetičkog kriminala, prijevara, krivotvorenja isprava i pranja novca. U usporedbi s drugim nezakonitim aktivnostima, kriminal na području intelektualnog vlasništva smatra se unosnom aktivnošću s visokom stopom povrata ulaganja, niskim rizikom od otkrivanja i relativno blagim kaznama (kraće zatvorske kazne, niže novčane kazne).

Vlade nekih zemalja poduzimaju niz mjera za borbu protiv prodaje krivotvorenih proizvoda na internetu, uključujući sklapanje sporazuma s dionicima kojima je cilj jačanje suradnje te povećanje napora za otkrivanje i djelovanje protiv internetskih stranica koje prodaju krivotvorene proizvode. Primjerice, Europska komisija zalaže se za izradu i provedbu memoranduma o razumijevanju između platformi, vlasnika robnih marki i drugih dionika kako bi se promicale dobre prakse u borbi protiv prodaje krivotvorene robe na internetu. Što se tiče lažnih lijekova, EU je, primjerice, usvojila je Direktivu o krivotvorenim lijekovima (FMD), koja donosi zajednički logotip za sve autentične stranice na kojima se prodaju farmaceutski proizvodi, a Europska agencija za lijekove (EMA) vodi popis svih nacionalnih registara provjerenih internetskih ljekarni.

Vrsta zaštite koju potrošač koji je nasanjkan na kupnju krivotvorine može ostvariti razlikuje se od zemlje do zemlje. U slučaju fizičke trgovine, potrošač općenito ima pravo na povrat ili zamjenu. Ovo pravo postoji i za kupnju putem interneta, objašnjava Wajsman. No s obzirom na privlačnost kriminala u području intelektualnog vlasništva organiziranim kriminalnim skupinama i spremnost barem nekih potrošača da kupe krivotvorine ili pristupe piratskom sadržaju, problem neće nestati, zaključio je glavni ekonomist EUIPO-a.