Gotovo svaki deseti Europljanin (9%), a svaki 7. Hrvat izjavio je da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pokazala je studija Europski građani i intelektualno vlasništvo koju je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Tijekom 2020. više od 70% Europljana kupovalo je putem interneta, a čak trećina njih pita se je li proizvod koji su kupili originalan. Koliko je originala, a koliko krivotvorina, koliku i kakvu sve štetu krivotvorine pričinjaju građanima, državama i poduzećima koja legalno posluju, kako toj pošasti, koja je u vrijeme pandemije koronavirusa još izraženija, stati na kraj..., razgovaramo s Julijem Laportom, glasnogovornikom i direktorom Komunikacija EUIPO-a.
Kako komentirate porast prijevara i krivotvorenja diljem Europe?
Pandemija bolesti COVID-19 te porast popularnosti internetske kupovine i konzumiranja digitalnih sadržaja bacili su novo svjetlo na rizike i štete koji dolaze s povredom prava intelektualnog vlasništva u Europi. Intelektualno vlasništvo jedno je od najvrjednijih europskih dobara, kao i ključan element gospodarskog oporavka. Prema rezultatima istraživanja EUIPO-a i OECD-a iz 2019., procjenjuje se kako krivotvoreni proizvodi čine 6,8% uvoza EU iz trećih zemalja, te kako njihova vrijednost iznosi 121 milijardu eura godišnje. Istraživanje o krivotvorenim lijekovima 2020. pokazalo je pak kako se ne krivotvore samo tzv. lijekovi životnog stila ili dodaci prehrani, već i lijekovi koji se koriste u liječenju ozbiljnih bolesti, uključujući antibiotike, lijekove za liječenje karcinoma te brojne druge lijekove, a nakon izbijanja Covida krivotvoritelji su se usredotočili i na krivotvorenje osobne zaštitne opreme, maski za lice, pa čak i pribora za testiranje.
Koliko je kupovina krivotvorenih proizvoda porasla u prošloj u odnosu na prijašnje godine?
Nemamo brojke za prošlu godinu, no prema dosadašnjim istraživanjima procjenjujemo kako su gubitci zabilježeni u prodaji zbog krivotvorenja u ukupno 11 sektora u EU koji su bili laka meta krivotvoritelja iznosili više od 83 milijarde eura godišnje u razdoblju od 2013. do 2017. U spomenute sektore spadaju i kozmetički sektor, sektor vina i jakih alkoholnih pića, farmaceutski sektor i sektor igračaka. Osim toga, više od 671 000 radnih mjesta gubi se svake godine u zakonitim poslovnim subjektima, dok države članice bilježe gubitak od 15 milijardi eura godišnje u poreznim prihodima i doprinosima za socijalno osiguranje. Te brojke jasno pokazuju goleme gospodarske i društvene gubitke koje krivotvorenje uzrokuje u Europi. No bez obzira na ozbiljnost gospodarske štete, mi smo prije svega zabrinuti za javno zdravlje, sigurnost potrošača i okoliš, za koje krivotvoreni proizvodi predstavljaju još veći rizik.
Što se najčešće krivotvori?
Gotovo sve, obuća, odjeća, kožni proizvodi, električna oprema, satovi, parfemi i kozmetika, igračke i igrice, nakit, hrana, vino i napitci, elektronički uređaji, pesticidi i kemikalije, pa čak i farmaceutski i medicinski proizvodi. Zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda porasla je još više tijekom pandemije bolesti COVID-19. Naglo širenje krivotvorenih lijekova, uključujući antibiotike i analgetike, kao i drugih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice, privuklo je posebnu pažnju na taj fenomen jer se krivotvoritelji oslanjaju na nesigurnost građana kada je riječ o novim načinima liječenja.
Kako krivotvoritelji djeluju i odakle su?
Krivotvoritelji djeluju iznimno brzo u uvjetima globaliziranog gospodarstva, zlouporabljujući suvremena logistička rješenja i legitimne mehanizme za olakšavanje trgovine, te uspijevaju u gospodarstvima koja nemaju stroge standarde upravljanja. Dokazi ukazuju na to da, iako kriminalci koriste sve raspoložive vrste prijevoza za nezakonitu trgovinu, i dalje prevladavaju zaplijene u segmentu kontejnerskog brodskog prijevoza prema količini i vrijednosti zaplijenjene robe. Kontejnerski brodski prijevoz i dalje je glavni način prijevoza krivotvorene robe, koja uglavnom dolazi iz istočne Azije, a prije svega iz Kine i Hong Konga, koji su, prema rezultatima nedavnog istraživanja EUIPO-a, odgovorni za 80% ukupne vrijednosti krivotvorene robe zaplijenjene iz kontejnera diljem svijeta. U nešto manjem obujmu krivotvorene pošiljke dolaze i iz Indije, Malezije, Tajlanda i Singapura. Istovremeno su Meksiko, Turska i UAE i dalje među vodećim ishodišnim gospodarstvima za krivotvorenu i piratsku robu kojom se trguje širom svijeta. Potrošačima je teško razlikovati između originalnih i krivotvorenih proizvoda, posebice na internetu.
Koje su robe najunosnije za krivotvorenje?
Prema istraživanju EUIPO-a iz 2020., vrijednost svjetske trgovine krivotvorenim farmaceutskim proizvodima procjenjuje se na 4 milijarde eura. Takvi krivotvoreni proizvodi predstavljaju opasnost za potrošače, kao i veliki problem za sve nas. Poštanske i kurirske usluge glavni su načini distribucije krivotvorenih lijekova kojima se trguje diljem svijeta. Digitalno piratstvo također je iznimno unosno tržište za kršitelje prava intelektualnog vlasništva. Što se tiče usluga internetske televizije (IPTV), ponuda i uživanje digitalnih sadržaja koja krše autorska prava u EU godišnje rezultiraju nezakonitim prihodima u iznosu od 1 milijarde eura.
Govorimo li o organiziranom kriminalu?
Zasigurno. Rezultati naših vlastitih istraživanja potvrđuju sudjelovanje određenih skupina organiziranog kriminala u kršenju prava intelektualnog vlasništva i vezu između kaznenih djela vezanih za intelektualno vlasništvo i ostalih kaznenih djela poput trgovine drogom, prisilnog rada, kibernetičkog kriminala, prijevara, krivotvorenja isprava i pranja novca. U usporedbi s drugim nezakonitim aktivnostima, kriminal na području intelektualnog vlasništva smatra se unosnom aktivnošću s visokom stopom povrata ulaganja, niskim rizikom od otkrivanja i relativno blagim kaznama (kraće zatvorske kazne, niže novčane kazne).
Dobra je vijest da je Vijeće EU upravo objavilo odluku o dodavanju kriminala na području intelektualnog vlasništva na popis tzv. prioriteta u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala inicijative EMPACT tijekom sljedeće četiri godine (od 2022. do 2025.). Odluka Vijeća kulminacija je gotovo dvogodišnjih napora EUIPO-a i dionika intelektualnog vlasništva. Sada ćemo kroz djelovanje Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva vidjeti kako na najbolji mogući način možemo podržati provedbu tog prioriteta.
Što se poduzima po pitanju krivotvorenih lijekova?
Potrošači bi trebali uvijek provjeriti je li ono što kupuju zakonito. Krivotvoreni lijekovi predstavljaju stvaran rizik za javno zdravlje (rizik od uzimanja nečega što ne zadovoljava vaše zdravstvene potrebe i može pogoršati vaše zdravstveno stanje ili uzrokovati ozbiljnu i dugoročnu štetu). EU je već poduzela određene korake u borbi protiv lažnih lijekova; prije svega, usvojila je Direktivu o krivotvorenim lijekovima (FMD), koja donosi zajednički logotip za sve autentične stranice na kojima se prodaju farmaceutski proizvodi. Europska agencija za lijekove (EMA) vodi popis svih nacionalnih registara provjerenih internetskih ljekarni. No prije negoli razmotre kupovinu lijekova putem interneta, građani bi najprije trebali provjeriti pravila u vlastitim zemljama, kako bi bili potpuno sigurni da koriste isključivo registrirane, autentične stranice koje djeluju u skladu sa zakonom.
Što je s digitalnim piratstvom? Ima li lijeka?
Te je nezakonite usluge 2019. godine koristilo 13,7 milijuna građana EU. Digitalno piratstvo predstavlja prijetnju europskom kreativnom sektoru, koje bilježi gubitke u visini prihoda i broju radnih mjesta. Nadalje, opasno je i za potrošače koji pristupaju sadržajima na internetu jer time riskiraju sigurnost osobnih podataka i mogu zabilježiti financijske gubitke. No situacija je sve bolja. Europljani su sve spremniji platiti za pristup sadržajima na internetu (zabilježen je skok s 25% 2017. na 42% 2020.). Rezultati naših istraživanja ukazuju i na to da ljudi sve više istražuju nude li stranice zakonit ili nezakonit sadržaj (ostvaren je rast s 14% 2017. na 20% 2020.). Ta promjena u ponašanju naglašava važnost EUIPO-vih istraživanja za podizanje razine osviještenosti među građanima Europske unije i pružanje relevantnih podataka donositeljima politika i odluka.
U kojim su zemljama potrošači najlakovjerniji?
U prosjeku se trećina Europljana (33%) pita je li proizvod koji su kupili bio originalan, a gotovo svaki deseti Europljanin (9%) tvrdi kako je obmanut i naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda. Te su brojke gotovo dvostruko veće u slučaju Bugarske, u kojoj otprilike 19% potrošača tvrdi da su bili obmanuti; slijede Rumunjska i Mađarska sa 16 odnosno 15%. S druge strane, Švedska (2%) i Danska (3%) bilježe najniže brojke u EU u tom segmentu.
Kakva je situacija s Hrvatskom?
Hrvatska je bila nešto ispod europskog prosjeka kada je riječ o broju obmanutih potrošača i kupovine krivotvorenih proizvoda: 7% Hrvata izjavilo je kako ih se obmanulo i navelo na kupnju krivotvorine. Iako je to povoljan rezultat, važno je da nastavimo biti oprezni i informiramo potrošače o krivotvorenim proizvodima, posebice kada je riječ o internetskoj kupovini. Krivotvorenje uzrokuje i golemu štetu malim i srednjim poduzetnicima (MSP). Prema EUIPO-vim pokazateljima vezanima za intelektualno vlasništvo, 25% europskih MSP-ova tvrdi kako su povrijeđena njihova prava intelektualnog vlasništva. U Hrvatskoj je taj postotak nešto niži od europskog prosjeka (21,7%).
Kako znati da proizvod nije krivotvorina?
Kada govorimo o sigurnoj kupovini, EUIPO poziva sve potrošače da budu na oprezu i ponašaju se razborito. Kupujete li putem interneta, svakako koristite isključivo sigurne i pouzdane stranice. Potrošačima želimo savjetovati sljedeće: uvijek kupujte od provjerenih prodavatelja, kupujte na sigurnim stranicama (provjerite ima li stranica „https“ u svojoj URL adresi, provjerite nedavne i autentične recenzije, potražite pouzdane metode plaćanja, budite na oprezu i pazite na pojavu bilo čega sumnjivoga, ako je cijena predobra da bi bila istinita – vjerojatno je predobra da bi bila istinita.
Komu se potrošači mogu obratiti u slučaju da su obmanuti?
Ovdje u EUIPO-u predlažemo da se najprije obrate udruženju za zaštitu potrošača u vlastitoj zemlji. Takva će vas udruženja savjetovati i pomoći vam napraviti sljedeće korake u svojoj državi članici. Osim toga, potrošači se mogu javiti i Europskom potrošačkom centru u svojoj zemlji; njihovi vam zaposlenici mogu pomoći s internetskom kupovinom. Svakako treba napomenuti kako tvrtke (legitimni poslovni subjekti) ponekad imaju i vlastite politike protiv krivotvorenja i komercijalne politike u slučaju da autentični potrošači nesvjesno kupe krivotvorinu iako su poduzeli sve nužne mjere. Tada se svaki takav slučaj razmatra zasebno.
Same tvrtke sve više koriste IP Enforcement Portal, internetski alat koji je EUIPO razvio kako bi olakšao interakciju između nositelja prava intelektualnog vlasništva i provedbenih tijela (carinska i policijska tijela), što nam govori da su tvrtke vjerojatno zabilježile rast broja slučajeva povrede njihovih prava intelektualnog vlasništva.
Što je s tvrtkama? Koje su najugroženije krivotvorenjem?
Povrede prava intelektualnog vlasništva osobito jako pogađaju male tvrtke i MSP-ove. Prema pokazateljima za MSP-ove (IP SME scoreboard), koji objavljuje EUIPO, svako četvrto malo poduzeće u Europi prijavilo je slučaj kršenja intelektualnog vlasništva. Nadalje, 33% tvrtki koje posjeduju prava intelektualnog vlasništva, kao što su žig ili patent, prijavile su gubitak prihoda općenito, dok ih je 27% prijavilo štetu nanesenu njihovoj reputaciji, a 15% gubitak konkurentske prednosti zbog povrede prava intelektualnog vlasništva. Krivotvorenje može utjecati na baš sve sektore.
No u istraživanju o doprinosu intelektualnog vlasništva na razini tvrtki u 2021. godini zabilježen je povoljan utjecaj prava intelektualnog vlasništva na ekonomske rezultate, a on je osobito izražen kod MSP-ova. Nositelji prava intelektualnog vlasništva imaju bolje rezultate od onih koji takva prava ne posjeduju. Općenito govoreći, prihod po zaposleniku kod nositelja prava otprilike je 55% viši nego u tvrtkama koje nisu nositelji prava intelektualnog vlasništva. Ta veza osobito je izražena u slučaju MSP-ova. MSP-ovi koji posjeduju prava intelektualnog vlasništva bilježe 68% veće prihode po zaposleniku od MSP-ova bez prava intelektualnog vlasništva, a isplaćuju i veće plaće. To je osobito važno uzmemo li u obzir da 99% tvrtki u Europi spada u kategoriju MSP-ova, a tek 9% njih nosi neka prava intelektualnog vlasništva.
Što se tiče budućnosti, industrije s općenito većim naglaskom na prava intelektualnog vlasništva, a posebno MSP-ovi koji donose inovacije s novim tehnologijama, imat će ključnu ulogu u izvlačenju europskog gospodarstva iz poslijepandemijske krize.
EUIPO zapravo i pomaže malima.
Kako bi se podigla razina svijesti o vrijednosti intelektualnog vlasništva te pomoglo MSP-ovima u kontekstu aktualne pandemije, EUIPO je u suradnji s uredima za intelektualno vlasništvo država članica i Europskom komisijom pokrenuo program Ideas Powered for Business, a on uključuje i fond za MSP-ove vrijedan 20 milijuna eura. Ta inicijativa subvencionira usluge procjene intelektualnog vlasništva i pokriva 50% troškova pristojbe za prijavu žigova i dizajna. Gotovo 6000 MSP-ova već se prijavilo za subvencioniranje više od 12.000 žigova i dizajna na nacionalnim razinama, kao i na razini cijele Europske unije. Sljedeće razdoblje za prijave bit će od srpnja do rujna.
Kako se možemo učinkovito boriti protiv krivotvorenja?
Iznimno je važno da potrošači budu informirani i potpuno svjesni rizika koje krivotvorine predstavljaju za njihovo zdravlje i sigurnost njihovih osobnih podataka. Informativne kampanje imaju važnu ulogu u obrazovanju potrošača i zaštiti potrošača i tvrtki diljem EU. Što potrošači više znaju o kupnji krivotvorina, to je manja vjerojatnost da će povrijediti prava intelektualnog vlasništva. Iako je razumijevanje koncepta intelektualnog vlasništva prilično veliko i u Europi iznosi 80%, vrlo je vjerojatno da će mladi kupiti krivotvorine i/ili pristupiti piratskim sadržajima. Oni su najveći korisnici interneta. Stoga smo osmislili i ciljane informativne kampanje namijenjene mladima, poput inicijative Ideas Powered, s internetskom zajednicom i aktivnostima koje ističu vrijednost intelektualnog vlasništva.
U tom kontekstu, istraživanja su pokazala da potrošači traže povoljne zakonite ponude, kao i da postoji prilična zbrka oko toga što neki izvor čini zakonitim. Europski portal za internetske sadržaje Agorateka pokrenut je kao jedinstvena pristupna točka zakonitoj ponudi glazbenih i televizijskih sadržaja, filmova, igrica i sl. iz država članica EU, ali i nekih drugih zemalja.
Mislite li da će ovaj problem postati još veći u godinama koje slijede?
Pandemija je pokazala koliko se brzo krivotvoritelji prilagođavaju potražnji. Osim toga, sada je jasnije i koje sve rizike i kakvu potencijalnu štetu krivotvorenje predstavlja za građane i tvrtke. Iako će se ta praksa i dalje prilagođavati ne bi li obuhvatila i nove poslovne prilike koje donosi bliska budućnost, građani su sve svjesniji krivotvorenja i piratstva, a EUIPO će u suradnji s drugim ustanovama nastaviti dizati razinu svijesti o tom globalnom problemu.
Pored tradicionalnih provedbenih tijela (policija, carinska uprava), koja su ključna za provedbu prava intelektualnog vlasništva, postoje i neke druge ustanove koje vrše sve važnije uloge: primjerice, posrednici, čije legitimne usluge krivotvoritelji sve češće zlorabe, te su često prva adresa na kojoj nositelj prava nastoji zaustaviti zlouporabe. Mnoge velike e-trgovine već su razvile programe koji nositeljima prava intelektualnog vlasništva pomažu prijaviti kršenje vlasničkih prava na svojim platformama.
EUIPO na platformi IP Enforcement Portal razvija integriranu i sigurnu internetsku uslugu koja bi trebala olakšati suradnju između nositelja prava intelektualnog vlasništva i e-trgovina, kako bi se prepoznalo i uklonilo ponuđene proizvode koji krše prava intelektualnog vlasništva.
Zajedno s tehnološkim napretkom, širenjem e-trgovine i virtualnih trgovina, te brzim mijenjanjem gospodarskog i društvenog okuženja dolaskom novih poslovnih modela, brojni će se aspekti registracije, korištenja i provedbe prava intelektualnog vlasništva morati prilagoditi. U bliskoj budućnosti nove tehnologije poput blockchaina mogu pružiti raznovrsna rješenja za zaštitu prava vlasništva i obranu legitimnih lanaca nabave.
