Čak petina hrvatskih građana ne može priuštiti adekvatno grijanje

Hrvatski građani strahuju od poskupljenja, posebno energije, zabrinjavajući udio ne može priuštiti adekvatno grijanje, no temperaturu u domu ne bi pristali spuštati i tako uštedjeti. To vjerojatno nisu oni isti koji nemaju novca za propisno grijanje. 

Istodobno su se osvijestili kad su posrijedi klimatske promjene: čak ih 84 posto smatra da utječu na njihov svakodnevni život, a 88 posto da ćemo, ako u predstojećim godinama drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, biti na putu globalne katastrofe. Zabrinjavajuće je da je 93 posto ispitanika uvjereno da su vlasti prespore u djelovanju protiv klimatskih promjena, a samo ih 32 posto ima povjerenja u to da će Hrvatska uspjeti u znatnom smanjenju emisija ugljika do 2030. Ovo su rezultati najnovije godišnje ankete o klimi koju je Europska investicijska banka provela u kolovozu 2022.

Kao najveću brigu hrvatski građani navode inflaciju: 74 posto ih smatra da im je to najveći problem, znatno više od prosjeka EU koji je 36 posto. Poskupljenja su tako s prvog mjesta istisnula pandemiju koronavirusa koja je lani bila najveća preokupacija.

Većina ispitanika iz Hrvatske (81 posto) smatra i da bi nas rat u Ukrajini i njegove posljedice na cijenu nafte i plina trebali potaknuti da ubrzamo zelenu tranziciju (što je 15 postotnih bodova iznad europskog prosjeka od 66 posto). Na pitanje kojim bi mjerama vlasti trebale dati prvenstvo u prevladavanju energetske krize, Hrvati na prvo mjesto stavljaju razvoj obnovljivih izvora energije (68 posto), nakon čega slijedi diversifikacija energetskih dobavnih pravaca radi izbjegavanja ovisnosti o samo jednom dobavljaču (20 posto). Štednji energije pridaju manju važnost, pri čemu tek 12 posto Hrvata smatra da bi se građani i poduzeća trebali više potruditi smanjiti vlastitu potrošnju. Samo bi ih 13 posto pristalo na ograničenje temperature u domu na 19 stupnjeva, što je opet 15 postotnih bodova ispod prosjeka za cijelu Europu, gdje bi na to pristalo 28 posto građana. No istodobno 21 posto Hrvata navodi da si već ni sada ne može priuštiti propisno grijanje svojega doma.

Kako bi se smanjila potrošnja energije, većina Hrvata (68 posto) podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila. Isto tako, zagovaraju vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu (63 posto).

Konačno, kad je riječ o rješavanju pitanja visokih cijena energenata, 38 posto građana smatra da bi Vlada, kratkoročno, trebala smanjiti poreze povezane s energijom, i to 53 posto među onima koji naginju desnoj strani političkog spektra. Ostale mjere uživaju manju podršku, što vrijedi za limitiranje ili reguliranje cijena plina, nafte i ugljena (25 posto), poticanje štednje energije putem javnih kampanja (20 posto) ili podjelu vaučera za energiju (13 posto).

- Rezultati EIB-ove ankete o klimi za 2022. pokazuju da Hrvatska prednjači po razini podrške prelasku na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora radi borbe protiv globalne energetske i klimatske krize na prostoru EU-a. Riječ je o snažnoj poruci odaslanoj uoči klimatske konferencije COP27 – prokomentirala je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska te dodala da su u EIB-u spremni nastaviti kreditirati tranziciju Hrvatske jer već godinama podupiru inovativna ulaganja u čistu energiju i u modernizaciju energetske opskrbe, gradnju vjetroelektrana i energetski učinkovitiju socijalnu stanogradnju.