Čak 76 posto građana za otkaze u državnoj upravi i javnom sektoru

Rebalans proračuna je pred vratima, a u Ministarstvu financija drže da bi milijardu kuna uštede bilo učinkovitije postići otkazima nego linearnim smanjenjima plaća. Kada bi se na tu opciju odlučili, imali bi podršku javnosti. Tvrtka Vectura za Večernji list ispitala je javno mnijenje o otkazima i pokazalo se da 76 posto građana misli da se broj zaposlenih u državnoj i javnoj upravi treba smanjiti.

Krajnje vrijeme za rez

Najveću podršku za dijeljenje otkaza Vlada bi imala od građana starijih od 60 godina. Među njima je 85,3 posto onih koji podržavaju ideju, dok otkaze najmanje podržava generacija u dobi od 30 do 39 godina. Ako se stav građana analizira po stranačkoj orijentaciji, Vlada bi i tada imala podršku svojih birača gotovo bez obzira na stranačke preferencije. Samo se 10 posto pristaša Kukuriku koalicije protivi otkazima: gotovo 83 posto ih je uvjereno u to da se otkazi moraju dijeliti. Rezultati telefonske ankete provedene 19. kolovoza na stratificiranom uzorku od 500 sudionika daju potvrdu tezi da postoje dvije Hrvatske: jedna koja radi u privatnom sektoru i suočila se s posljedicama krize i ona druga koja radi za državu, državne tvrtke, javni sektor ili lokalne jedinice koja nije osjetila veća odricanja. Čini se da imamo i dvije vlade – dio koji je svjestan okolnosti i nužnosti rezova te onaj koji i dalje vjeruje da se i bez promjena može dalje. Ministri koji zastupaju stav da je manja i jeftinija država nužnost ostali su u manjini, kaže nam sugovornik koji poznaje trendove u Banskim dvorima, a o nespremnosti na rezove govori odustajanje Vlade od izdvajanja pratećih službi i sklonost manje učinkovitom spin-offu.

– Postoje dvije Hrvatske, a glasnija je ona koja vjeruje da je postojeće stanje i prava moguće održati. Ni Vlada nema jedinstvenu politiku. Ministarstvo financija vidi da nema novca pa drugačije promatra situaciju. Nema dileme da je došlo vrijeme za smanjenje administracije – poruka je analitičara Damira Novotnyja. Podsjetimo, u Ministarstvu financija izračunali su da je nakon fiskalizacije 6500 računovođa postalo višak, a otkazi bi se mogli dijeliti i među poreznicima. U državnoj i lokalnoj administraciji, prema procjenama stručnjaka, ima od 15.000 do 20.000 viška zaposlenih. Sindikalni vođa Krešimir Sever ne čudi se rezultatima ankete, ali upozorava da je ona proizvod hajke na javni sektor koja traje godinama.

Vlada u procjepu

– Podjela na dvije Hrvatske umjetno se pumpa, nje u stvarnosti nema. U privatnom sektoru racionalizacija se radi kada se smanji obujam poslova. U javnom sektoru ne prestaje potreba za učiteljima ili liječnicima, a ni za administracijom. Čak i kad provodi jalove zakone, administracija to radi jer je to njezin zadatak, dok god su ti zakoni na snazi – poručuje Sever. Napominje da su procjene napravljene paušalno, bez analize, te ističe da je u Poreznoj upravi i Carini te na šalterima poput onih u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje primjetan kroničan nedostatak zaposlenih.

– U uvjetima nezaposlenosti i krize Vlada, koja nema rješenje, pilatovski pere ruke i usmjerava pozornost na javni sektor – požalio se Sever. Ipak, “hajka” je utemeljena na činjenicama. Od 2004. do danas broj zaposlenih u državi i javnim službama povećao se za dvije tisuće. Osim nagrada poput božićnice i regresa te smanjenja plaća za tri posto, znatnih odricanja od prava nije bilo. S druge strane, u krizi je izgubljeno 206.350 radnih mjesta. Toliko je u lipnju ove godine bilo manje zaposlenih nego u lipnju 2008. Dio radnih mjesta ukinut je u javnim tvrtkama, ali veći dio tih rezova napravljen je u privatnom sektoru.

– Vlada je i prije tri godine imala potporu jer su ljudi bili svjesni da se nešto treba napraviti. Da su iskoristili politički trenutak, danas ne bismo bili u prekomjernom deficitu, a ovako jesmo – rezigniran je analitičar Ante Babić. Administracija se reže u cijeloj Europi, pa su tako Italija, Francuska, Grčka i Srbija u procesu smanjivanja broja zaposlenih. Isto su učinile i Njemačka i Nizozemska, ali prije deset godina, u vrijeme kada je bilo dovoljno novca za izdašne otpremnine. Na potezu je Vlada, kojoj se zbog sve većih proračunskih rupa znatno smanjuje manevarski prostor.