Carine na čelik neće pomoći američkoj privredi

Ne smiruju se reakcije trgovinskih partnera Sjedinjenih Američkih Država na uvođenje kaznenih carina za aluminij i čelik. Većina zemalja otvoreno najavljuje trgovinski rat. Već se zbrajaju i potencijalne štete dekreta koji je na opći šok svijeta Donald Trump potpisao i time svim državama osim Meksika i Kanade uveo carinu od 25 posto na uvoz čelika, a 10 posto na uvoz aluminija.

Procjenjuje se da bi moglo doći do snažnih gubitaka radnih mjesta u industriji čelika diljem svijeta, ali i u automobilskoj industriji, pa se tako očekuje da bi Njemačka mogla izgubiti milijun radnih mjesta u autoindustriji zbog ove odluke. Američki analitičari nabrojili su direktan udar na dvije industrije pa su procijenili da će neto učinak biti gubitak 140 tisuća radnih mjesta u čeličanama diljem SAD-a. Kao gubitnike navode Kanadu, koja dostavlja 16 posto čelika svom dobrostojećem partneru te zadovoljava 40 posto potreba za aluminijem, i proizvođače automobila koji će biti prisiljeni podnijeti više troškove proizvodnje zbog skuplje sirovine. Ford i General Motors, najveći proizvođači automobila, tako bi prema procjeni investicijske banke Goldman Sachs mogli godišnje gubiti po milijardu dolara sve dok su kaznene carine na snazi.

S druge strane, njemački proizvođači automobila koji u SAD-u godišnje prodaju više od 350 tisuća vozila u strahu su od reakcije Amerikanaca na rast cijena automobila. Analitičari smiruju situaciju procjenama da će cijena vozila za krajnjeg potrošača u prosjeku biti viša samo 300 dolara, ali to znači da će cijenu platiti tvrtke koje će morati preuzeti većinu novonastalih troškova. U skupinu gubitnika svrstavaju se i američki farmeri koji su jaka Trumpova izborna baza. Naime, sve države kojima su nametnute kaznene carine namjeravaju uzvratiti istom mjerom pa u SAD-u farmeri već sada strahuju hoće li Kina reducirati uvoz hrane s američkog tla. Dovoljno je znati da je Kina najveći svjetski uvoznik soje koja je jedna od glavnih kultura na američkim farmama.

Europa je već najavila carine na uvoz trapera i proizvoda od trapera, ali i na viski, što su dvije industrije koje će biti snažno pogođene u SAD-u.

Sukob bez pobjednika

– Ako počne trgovinski rat, u njemu neće biti pobjednika, samo ćemo zbrajati gubitke. On će donijeti katastrofu i Kini SAD-u, ali i globalnoj ekonomiji – kazao je kineski ministar trgovine Zhong Shan prije nekoliko dana ističući da se mora i dalje razgovarati i pokušati uskladiti u vezi s carinama. Kina izvozi tek tri posto ukupnih potreba SAD-a za čelikom i ove je carine neće znatnije pogoditi. Podsjetimo, SAD je najveći svjetski uvoznik čelika s 35,6 milijuna tona godišnje, a veliki dio potreba zadovoljava Brazil koji je izuzetno ljutit zbog naglo nametnutih carina. Tako je prvi čovjek Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo istaknuo da bi rat već počeo da nema njegove organizacije. Njegov sunarodnjak, predsjednik Brazila Michel Temer upozorio je da će svi veliki izvoznici čelika, od Brazila i Meksika do Njemačke i Indije, zajedno tražiti zaštitu WTO-a od carina, s obzirom na to da su prema postojećim ugovorima određene maksimalne carine do četiri posto. Tužbu WTO-u namjeravaju podići na visoku razinu zajedničkom akcijom prema SAD-u, nastojeći ga prisiliti na povlačenje poteza koji bi mogao prouzročiti veliku štetu. Procjenjuje se da bi samo ove carine mogle znatno usporiti rast BDP-a u svim zemljama koje su velike izvoznice, ali i u većini zemalja s jakom industrijom za više od jedan posto BDP-a, što bi moglo svijet dovesti korak bliže prema novom ciklusu recesije. Azevedo, naravno, pokušava smiriti uzavrele strasti i ističe kako vjeruje da će se spor riješiti pregovorima. Upozorio je također na činjenicu da protekcionizam u srednjem roku, a naročito u dugom roku neće dovesti do rasta ni u SAD-u.

– Ideja da će se carinama zaštiti gospodarstvo i radna mjesta nema uporište u praksi jer domaću proizvodnju čini skupljom. Do 80 posto gubitaka radnih mjesta dolazi zbog novih tehnologija, a ne zbog globalne ekonomije – tvrdi Azevedo. Uporište je njegove teze i u rezultatima uvođenja carina u vrijeme administracije Georga Busha 2002., nakon čega je Amerika izgubila više od dvjesto tisuća zaposlenika.

Tri krucijalne pogreške

Trumpova politika “America first”, koja ga je vodila do odluke o nametanju carina, zapravo je dovela do zamjena teza, uvjereni su mnogi stručnjaci. Umjesto da zaštiti domaće tvrtke, on bi ih ovim postupkom mogao ugroziti, uvjereni su analitičari, a detaljno su objasnili tri krucijalne pogreške Trumpove ideje. Prva pogreška jest da će se uvođenjem carina na strane proizvode potaknuti građane na kupnju većih količina domaćeg proizvoda. Ona počiva na pretpostavci da će domaće tržište profitirati nudeći jeftiniju alternativu. Ipak, to može vrijediti samo za proizvode iste kvalitete, a to je vrlo teško postići i ne vrijedi u mnogim sektorima ekonomije. Naročito za automobile, gdje je pri izboru najvažniji ukus potrošača. Ako netko želi konkretni model BMW-a ili Mercedesa, nešto viša cijena tog automobila neće ga potaknuti da kupi jeftiniji američki automobil. Druga velika pogreška jest očekivati da će carine i bolja prodaja domaćih proizvoda potaknuti rast domaće ekonomije. Ako Amerikanci budu kupovali više domaćih proizvoda, a američke kompanije ostvarivale veće profite, zaključuje se da će doći do rasta zapošljavanja, a time i do rasta ekonomije. Međutim, na svako uvođenje carina zemlje koje su njima pogođene uvode protumjere koje pogađaju izvoznike. Kako je američko tržište okrenuto prema izvozu, to bi moglo snažno pogoditi mnoge sektore. Njemački institut IFO već je izračunao da bi uvoz iz SAD-a mogao biti smanjen za čak 72 posto. Rezultat takvog drastičnog pada izvoza mogla bi biti devastacija izvoznog sektora u SAD-u te gubitak milijuna radnih mjesta.

Treća velika Trumpova pogreška jest pretpostavka da je trgovinski deficit koji SAD ostvaruje s Njemačkom isključivo loš za domaću ekonomiju. Trump je nekoliko puta isticao da europske tvrtke, a naročito njemačka ekonomija, cijede američke potrošače i ostvaruju ekstra profite od trgovinskog suficita, dok SAD od toga nema mnogo koristi. Točno je da SAD bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni s Europom, ali Amerika je u minusu još od 1970-tih, a njezina ekonomija konstantno raste i napreduje čak i više i brže od ostalih, pa je među ekonomistima podosta rasprave o tome ima li u slučaju ekonomije tako velikih razmjera trgovinski deficit negativan utjecaj. S druge strane, dugogodišnja kvalitetna suradnja s inozemnim tvrtkama inspirirala je mnoge proizvođače da otvore tvornice na području SAD-a, pa je tako njemačka automobilska industrija otvorila niz tvornica “preko bare”. Američka podružnica BMW-a veći je izvoznik automobila nego bilo koja američka tvrtka u industriji.

Politika protekcionizma carinama pokazala se pogrešnom u nekoliko navrata, a nagli potezi poput ovoga na koji se Trump odlučio mogli bi izazvati dalekosežne negativne posljedice po američku ekonomiju, od kojih se neće moći brzo oporaviti, pa bi bilo najbolje da Trump povuče ishitrenu odluku. e to riješi.