Centar za liječenje raka protonima bit će u Hrvatskoj?! Uopće nije nemoguće

Tehnologija mijenja budućnost svijeta, a u CERN-u, Europskom centru za nuklearna istraživanja, u kojem je i Hrvatska od četvrtka punopravna članica, nastala je „svemirska tehnologija“ od koje se očekuje da bi mogla promijeniti budućnost medicine. Riječ je o hadronskoj terapiji liječenja raka, odnosno protonima i težim ionima koja, za razliku od konvencionalne radioterapije X-zračenjem, donosi znatan iskorak jer se ovom metodom zračenja s pomoću težih čestica fokusirano isporučuje doza samo na maligno tkivo. Drugim riječima, ono zdravo tkivo koje se tretira tijekom liječenja se pošteđuje pa je hadronska terapija naročito važna kada je posrijedi rak u blizini osjetljivih organa jer se njome, gdje god da se maligno tkivo nalazi, ono može precizno tretirati. A što je čini jako poželjnom metodom zračenja kod trudnica i djece.

Trenutačno se hadronskom terapijom može liječiti u dvanaest centara u svijetu. Nekoliko ih je u Europi, poput onog u Heidelbergu, a ta je metoda liječenja posebno popularna u Japanu, u kojem se smjestilo čak šest centara za hadronsku terapiju liječenja raka. No, još ne postoji takva ustanova u jugoistočnoj Europi unatoč sve većem broju dijagnosticiranih tumora. Međutim, osnuje li se Međunarodni institut za održive tehnologije SEEIIST, hadronskom bi se terapijom liječilo i u jugoistočnoj Europi.

Riječ je o kapitalnom istraživačkom i infrastrukturnom projektu kojemu je glavna ideja da u jednakoj mjeri zapošljava, educira i okuplja znanstvenike iz svih zemalja jugoistočne Europe te u kojem bi se liječili pacijenti oboljeli od raka upravo spomenutom hadronskom terapijom. Ideja za gradnju takvog instituta u jugoistočnoj Europi potekla je od bivšeg dugogodišnjeg direktora CERN-a prof. Herviga Schopera, koji je ujedno bio jedan od pokretača velikoga znanstvenog instituta u Jordanu (SESAME).

Inicijativu je prva prihvatila vlada Crne Gore, čija je ministrica znanosti Sanja Damjanović potom krenula u njenu promociju, a rezultat je da je u listopadu 2017. godine osam zemalja potpisalo Deklaraciju o namjeri – Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. I Hrvatska se složila, ali je zasad odložila pristupanje potpisom “ad referendum”, dok je Grčka uzela status promatrača. Projekt je još u svojim začecima. Još uvijek se ne zna u kojoj bi zemlji bio smješten. Međutim, plan je da sve zainteresirane zemlje koje budu i članice projekta imaju pravo kandidirati se za domaćina Instituta, a proces izbora bit će nepristran i objektivan te će konačna lokacija biti u onoj zemlji koja bude zadovoljavala sve uvjete, imala najbolju prometnu povezanost, blizinu sveučilišta, bolnice, infrastrukturu…

Slijede nova otkrića

Osim toga, obveza domaćina bila bi i da osigura 25 posto ukupne investicije, što s druge strane nije samo trošak nego i nešto što otvara mogućnost za brojne tvrtke i industriju. Prema riječima ministrice znanosti Crne Gore Sanje Damjanović, koja je na čelu cijelog projekta i koja je projekt predstavila i proteklog tjedna na Institutu Ruđer Bošković u sklopu Jadranske svemirske konferencije, takav jedan Institut na području jugoistočne Europe bio bi od velikog značenja ne samo za pacijente nego i za samu znanstvenu zajednicu.

– U Institutu bi se provodilo liječenje hadronskom terapijom, ali bi paralelno trebao postati i sveobuhvatni centar za istraživanje raka. A istraživanja i borba protiv raka misija su cijele Europe za idući period jer broj oboljelih eksponencijalno raste. Za našu regiju karakteristična je visoka smrtnost oboljelih od raka, što upućuje na potrebu dodatnog jačanja istraživanja i medicinskih usluga. Važno je napomenuti da je dokazano da je hadronska terapija djelotvorna za određene vrste raka gdje druge terapije ne pokazuju dobre rezultate, poput melanoma, pluća, čak se koristi i za rak gušterače, ali i da je primjenjiva u slučaju najosjetljivijih pacijenata, kao što su djeca i trudnice – kazala je ministrica Damjanović za Večernji list.

Otkrila je i kako bi svaka zemlja podupirateljica projekta iz jugoistočne Europe imala svoju kvotu za broj pacijenata koji bi mogli liječiti na Institutu koji će, prema procjenama, moći primiti ukupno oko 500 pacijenata na godinu.

Jedan takav tretman u sličnim centrima u Europi, objašnjava Damjanović, stoji oko 20 tisuća eura za nacionalne pacijente. Međutim, za strane pacijente (uključujući i zemlje EU) cijena doseže i 60, pa i 70 tisuća eura. Međutim, kako se u SEEIIST-u planira liječiti 500 pacijenata godišnje, ta će infrastruktura biti potpuno održiva s obzirom na to da će operativni troškovi na godišnjoj razini iznositi oko deset milijuna eura.

Kako je hadronska terapija liječenja raka izrazito multidisciplinarna, osnivanje jednog takvog Instituta trebao bi imati pozitivan učinak i na biofizičare, fizičare, radiologe, onkologe, ICT inženjere... A s obzirom na to da je riječ o znanstvenom području koje je relativno mlado, očekuju se i nova znanstvena otkrića, unapređenje tehnologije. Od SEEIIST-a se svakako očekuje i da zadrži velik broj visokokvalificiranih i telentiranih ljudi u zemljama jugoistočne Europe, koje muče muku s odljevom mozgova, ali i privuče mlade koji studiraju u stranim zemljama upravo u područjima koje su srodne sa SEEIIST-om i koji bi na tom institutu trebali imati pristup najmodernijom tehnologiji i znanosti.

– Sigurna sam da bi upravo SEEIIST i slični projekti u regiji napravili pozitivan efekt na zadržavanje visokokvalificiranih i talentiranih ljudi u zemljama jugoistočne Europe. Nama se gotovo svakodnevno javljaju mladi koji studiraju u stranim zemljama, od SAD-a do Japana, a u područjima koje su srodne sa SEEIIST-om, i pokazuju zanimanje za razvoj projekta i želju da se on ostvari. Mislim da bi ti ljudi rado došli u međunarodni ambijent, dobro uređen, u kojem se razvija najsuvremenija znanost i tehnologija – kaže Damjanović.

Kako će se točno hrvatska po pitanju projekta postaviti i hoće li u konačnici biti aktivan partner u njemu, tek će se vidjeti. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić kaže kako je inicijativa zanimljiva za Hrvatsku, ali više zbog medicinskih razloga nego znanstvenih s obzirom na to da je Hrvatska upravo postala punopravna članica CERN-a i od toga očekuje višestruke koristi i benefite za znanstvenu zajednicu. Međutim, ne odbacuje ideju da se i Hrvatska priključi projektu, ali i naglašava kako prije svega treba vidjeti financijsku isplativost.

– U ovom trenutku nisu još poznate metode plaćanja pa je teško kazati imamo li mi za to financijskih mogućnosti. Već sad smo ušli u brojne inicijative i svaka od njih košta, neke se mogu oploditi odmah, a kod nekih je ipak potrebno određeno vrijeme kao sa SEEIIST-om, kod kojeg govorimo o godinama. No nema sumnje da je hadronska terapija jako interesantna kao i cijeli projekt i sve skupa zvuči primamljivo. Ali trebat će još razgovarati o svemu, da prije odluke znamo sve detalje. Nema sumnje da je projekt jako zanimljiv, posebno s medicinskog stajališta, i zbog toga ćemo svakako obaviti i krug razgovora s Ministarstvom zdravstva – kaže Antičić.

Smanjiti odljev mozgova

Jedan takav razgovor s pomoćnicom Ministarstva zdravstva Verom Katalinić Janković ministrica Crne Gore Sanja Damjanović već je obavila proteklog tjedna.

– S obzirom na činjenicu da mi imamo i svoj nacionalni plan borbe protiv raka koji donosimo do kraja godine, nama je ideja vrlo zanimljiva jer je hadronska terapija obećavajuća. Međutim, isto tako je to i relativno novo područje, metoda još mnogima nepoznata pa smo zatražili svu preciznu statistiku i sve podatke o pacijentima koji su liječeni hadronskom terapijom, kolika je uspješnost, studije… Prije odluke Hrvatska mora znati i vidjeti kolika je isplativost projekta, odnosno hoće li se uloženo i isplatiti u konačnici. Ono što u ovom trenutku znamo, otprilike, da bi nas ulazak u projekt koštao oko milijun eura godišnje. To nije malo, ali ne mora biti ni puno s obzirom na cijenu raznoraznih lijekova. Ali da bismo mogli donijeti odluku i vidjeti isplativost, trebamo sve tražene podatke koje ćemo, obećano nam je, uskoro i dobiti – poručila je Katalinić Janković.

I sam ministar zdravlja Milan Kujundžić kaže kako je hadronska terapija doista novi prostor i korak u budućnost onkologije koji, pokazalo se, daje jako dobre rezultate.

– Hrvatska ne može po tom pitanju ostati po strani niti se smije zatvarati, posebno ne u medicini. Nije se zatvarala ni u vrijeme socijalizma – kaže Kujundžić.

Fizičar koji je bio pridruženi znanstvenik na CERN-u Ivica Puljak nema nikakvih ograda ni dvojbi i uvjeren je da bi Hrvatska od projekta imala samo dobrobiti.

– Znanost je jedan od temeljnih stupova modernog društva, zbližava ljude i daje perspektivu mladim ljudima. Iz mog iskustva na CERN-u, već više od 25 godina, vidim da rad u međunarodnim znanstvenim institucijama zaista mijenja mlade ljude nabolje, ruši barijere i predrasude, širi vidike pa postanete građaninom svijeta. Eksperimenti u CERN-u praktički su prvi put u povijest ujedinili cijeli svijet i to oko znanstvenih ideja. Stoga podržavam ovu inicijativu i nadam se da će se realizirati – poručio je Puljak.

Drži da bi se Hrvatska trebala aktivno uključiti u projekt i zagovarati da se takav centar izgradi u nekim od manje razvijenih područja, oko sveučilišnih centara, poput Slavonije ili Dalmacije. To bi, kaže, svakako bilo izvrsno, a posebno za pacijente iz Hrvatske, koji bi se mogli liječiti u takvom centru. Uvjeren je da bi takav institut sigurno smanjio odljev mozgova, a vjerojatno i privukao znanstvenike iz drugih zemalja. Već ima, kaže, primjera sličnih centara u istočnoeuropskim zemljama, koji su se izvrsno razvili i danas predstavljaju centre izvrsnosti u kojima rade znanstvenici iz mnogih zemalja svijeta.

– Hadronska terapija jedna je od modernih zdravstvenih metoda liječenja raka koja ima izvrstan potencijal. Centri za hadronsku terapiju grade se u mnogim državama svijeta i važno je da se počnu graditi i na ovim prostorima kako bi naši građani imali pristup najmodernijim metodama liječenja, a znanstvenici održali korak sa svijetom – zaključio je Puljak.