Prosječan pacijent u hrvatskom zdravstvenom sustavu prošle je godine imao 3,5 dijagnoze, podignuo je gotovo 19 recepata, 12 puta posjetio liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tamo obavio – četiri pregleda.
Najviše troše bolnice
To su podaci koji daju presjek i sliku korištenja zdravstva u Hrvatskoj, a prema kojoj je, kada se podvuče crta, svaki pacijent u zemlji zdravstvo lani u prosjeku koštao 6214 kuna. To je više nego dvostruki iznos u usporedbi s 2002. godinom kada je isti taj prosječni pacijent zdravstvo koristio u vrijednosti oko tri tisuće kuna. Od 4,2 milijuna osiguranika Hrvatskog zdravstvenog osiguranja lani je zdravstvo koristilo njih 82 posto. Dakle, od 4,2 milijuna ljudi sa zdravstvenom knjižicom u Hrvatskoj na neki pregled, pretragu, zahvat itd. nije išlo njih tek 18 posto.
Što se novca tiče, pak, od 21,5 milijarde kuna zdravstvenog proračuna lani je najviše potrošeno u bolničkom liječenju, gotovo devet milijardi kuna. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti potrošeno je oko tri milijarde kuna, što je u usporedbi s proteklim godinama gotovo milijarda kuna više u tom dijelu zdravstva. U primarnoj smo trošak od tri milijarde kuna prvi put prešli 2015., a 15-ak godina prije na isti taj dio zdravstva trošili smo 2,2 milijarde kuna. Uslijedio je kontinuirani rast svake godine i probijanje granice od tri milijarde spomenute 2015. Kako trošak, tako je u primarnoj godinama rastao i broj posjeta pacijenata; lani su u prosjeku liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bio on obiteljski liječnik, primarni ginekolog, pedijatar i dr., dnevno posjetila 73 pacijenata. Kad se isti ti podaci pogledaju godinama unazad, najveći je to prosječni broj pacijenata od 2001. kada su liječniku u primarnu u danu išla 44 pacijenta. Međutim, odnos broja posjeta i pregleda otkriva da – posjeti pacijenata rastu, a broj njihovih pregleda pada!
Broj recepata eksplodirao
U 2018. jedan je korisnik prosječno bio pregledan 4 puta, a posjetio liječničku ordinaciju u prosjeku 12 puta. Time je odnos broja posjeta na broj pregleda dodatno povećan i u 2018. imamo prosječno tri posjeta liječniku na jedan pregled u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Analizirajući broj liječničkih pregleda dnevno u posljednjih desetak godina, u skladu s uobičajenim normativima radnog vremena, jedan je liječnik prosječno obavio 25 pregleda u 2018. godini, a u 2002. godini je bilo prosječno 33 pregleda. Istovremeno, dnevni broj posjeta ordinacijama znatno raste u promatranom razdoblju, od prosječno 45 posjeta liječniku dnevno u 2002. do 73 u 2018. godini. Grubo gledajući, naknada koju liječnici mogu ostvariti po jednom posjetu smanjila se od prosječno 50 kn na 23 kn.
– Ovi odnosi pokazuju da obavljanje administrativnih usluga u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite onemogućava učinkovito zbrinjavanje kroničnih bolesti i kvalitetnu prevenciju njihovih komplikacija – komentira dr. Tereza Šarić, farmakoekonomska analitičarka koja, na temelju svih ovih podataka, ocjenjuje da se zdravstveni sustav suočava s financijskom neodrživosti, demografskim starenjem te nepovoljnim ekonomskim trendovima. Kako objašnjava ova liječnica, koja je cijenjeni konzultant u području zdravstva, i druge se zemlje susreću s rastućim troškovima zdravstvene zaštite i nemogućnošću da zadovolje ukupne zdravstvene potrebe stanovništva. Kao zdravstveni problem broj 1 navodi kronične nezarazne bolesti poput astme, dijabetesa.... za koje postoji učinkovita prevencija i nadzor, odnosno kontrola bolesti.
Kada prema projekcijama bude više od polovice stanovništva starije od 50 godina, veliki izazov bit će osigurati financiranje troškova javnih zdravstvenih politika bez značajnijih strukturnih reformi ili, s druge strane, bez značajnog poboljšanja zdravlja starije populacije – poručuje dr. Šarić, prema čijoj je analizi jasno kako kontinuirano raste i broj izdanih recepata koji je lani bio veći od 64 milijuna, što je u odnosu na 2002. godinu porast od 34,9 milijuna recepata! Kako navodi, broj recepata po osiguraniku (pacijentu) povećao se za 121 posto u odnosu na te dvije godine. Lani je dosegnut još jedan maksimalac u hrvatskom zdravstvu – troškovi bolničke zaštite dosegli su gotovo devet milijardi kuna. S 8,9 milijardi to je 400 milijuna kuna više nego godinu prije i dvostruko više nego primjerice 2005. godine.
Veliki je klijentelizam u zdravstvu, trebaju dubinsku, menadžersku reorganizaciju