Prije 14 godina Česi i Mađari su imali gotovo upola niže plaće od Hrvata, a danas su Česi sa svojim bruto primanjima samo 13 posto ispod nas, dok su mađarske plaće za četvrtinu niže od hrvatskih. Zaostajanje za primanjima u Hrvatskoj smanjile su i druge tranzicijske države.
Cijena rada nije prepreka
Posljednjih šest godina prosječna bruto plaća u Hrvatskoj vrti se nešto sitno iznad 1000 eura, što je i dobro ima li se na umu da je za to vrijeme BDP pao 12 posto. Hrvatska je još uvijek na drugom mjestu među tranzicijskim zemljama po visini plaća, odmah iza Slovenije. No kako stvari stoje u ekonomiji, Poljska, Češka i Slovačka će nas jako brzo prestići jer su njihove bruto plaće nadomak tisuću eura. Dva desetljeća lošeg upravljanja državom učinilo je nenadoknadivu štetu za mnoge generacije pa je tako hrvatski paritet kupovne moći zastao na 61 posto prosjeka EU, dok su Češka i Slovačka svoje zaostajanje za EU smanjile na četvrtinu. Među državama članicama EU niži standard od Hrvata imaju samo Rumunji i Bugari čija je kupovna moć na polovici europskog prosjeka, ali i kod njih se vidi napredak u odnosu na razdoblje kad se vozio samo trabant i živjelo na točkice.
Prema posljednjim podacima, prosječna hrvatska bruto plaća iznosi 7938 kuna, ali prosječno plaćeni zaposlenik na ruke dobije 5516 kuna jer ostatak ide državi za socijalne doprinose i poreze! Poslodavci tvrde da je s takvim brutom Hrvatska skupa destinacija za proizvodnju, ali cijena rada očito nije prepreka investitorima koji dolaze u zemlje koje nas sustižu: Poljsku, Češku i Slovačku jer su ponudile uređeniju i manje korumpiranu zemlju. Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, kaže da je prije dvadesetak godina naša produktivnost mjerena proizvodom po zaposlenom bila iznad usporedivih zemalja regije, Mađarske, Češke i Poljske, ali to više nije tako jer su nas te zemlje prestigle i po tom kriteriju.
Privatnici podlegli krizi
– Slovenija je još 1997. godine premašila Portugal, koji je već bio članica Europske unije, a malo prije izbijanja svjetske krize isto je pošlo za rukom i Slovačkoj, čiji se rast produktivnosti ubrzao nakon ulaska u Europsku uniju. Tome je vjerojatno pridonio intenzivniji ulazak stranog kapitala i tehnologije, koji su kod nas izostali – navodi Živković-Matijević koja smatra da izgleda za rast plaća u skoroj budućnosti nema, a neće ga biti ni u daljnjoj ne budemo li ulagali u obrazovanje i tehnologije.
– Iznos naše bruto plaće bio bi još niži da nema javnog sektora jer se privatni prilagođavao krizi kroz otpuštanja i smanjenje cijene rada – navodi analitičarka.
Tek je ove godine Hrvatska narodna banka registrirala prvo znatnije smanjenje broja zaposlenih u javnim i državnim službama za 4,6 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najavljene izmjene u oporezivanju dohotka mogle bi imati povoljan utjecaj tek na neto plaće, a time i nešto veću potrošnju stanovništva – komentira Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK. Savić je izračunao da je u kolovozu ove godine neto plaća po zaposlenom bila 723 eura, a usporedbe radi u Sloveniji 933 eura, BiH 422 eura, a Srbiji 389 eura.
Kao sto su pametni ljudi i prognozirali: bivsim socijalistickim drzavama istocnog bloka Ceskoj, Slovackoj, Poljskoj Madjarskoj itd. su glavni problem bili Rusi koji su ih okupirali medjutim kada su oni otisli ovi su se oporavili, dok su nama problem bili i ostali mi sami sebi, a toga se malo teze rijesiti.