Često kritizirani ministar hvalio je Hrvatsku kao saveznika SAD-a

Umro je Donald Rumsfeld, nekadašnji američki ministar obrane koji je jedini u povijesti dva puta bio na toj dužnosti iako će njegova karijera ostati trajno obilježena kontroverznim američkim ratom u Iraku. Europljani će, međutim, pamtiti Rumsfelda po činjenici da je upravo u njegovom mandatu zbog francuskog i njemačkog protivljenja ratu u Iraku prvi put poslije Drugog svjetskog rata nastala velika pukotina u transatlantskim odnosima.

Upravo je Rumsfeld prvi podijelio Europu na "staru" i "novu", a ta podjela, koja je od tada obilježila američko-europske odnose, održala se do danas, osobito u mandatu Donalda Trumpa, a jasne obrise te podjele možemo pronaći i u inicijativi Tri mora, koju je snažno zagovarala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Neokonzervativni jastreb

U svojoj simplificiranoj slici svijeta, u kojoj postoje samo saveznici i neprijatelji, Rumsfeld je te prijelomne 2003. među prve svrstao zemlje "nove" Europe - među njima i Hrvatsku, koja je tada mislila da tako kupuje ulaznicu za NATO - proglasivši ih zbog bezuvjetne potpore američkoj okupaciji Iraka vitalnim i odlučnim, dok je potonje, na čelu s Njemačkom i Francuskom, proglasio starima i samodovoljnima, pokušavajući tako opravdati njihovo protivljenje američkom napadu na Irak.

Rumsfeld je na važnu dužnost ministra obrane najprije izabran 1975. godine, i to kao najmlađi ministar obrane u povijesti, da bi zatim u administraciji Georgea Busha mlađeg 2001. postao i najstariji ministar obrane. Rumsfeld je sedamdesetih zaposlio mladog Dicka Cheneya, koji mu je 25 godina kasnije, nakon što je postao Bushov potpredsjednik - i to jedan od najmoćnijih u povijesti, koji je potpuno redefinirao tu funkciju - vratio uslugu postavivši ga na čelo Pentagona.

Rumsfeldova ministarska ostavština u Bushovom mandatu prava je katastrofa, usporediva možda jedino s kontroverznim mandatom Roberta McNamare, koji je, kao i Rumsfeld, također bio prisiljen odstupiti. Rumsfeld je bio ministar rata i glavni američki neokonzervativni jastreb, koji je na sve probleme s kojima se Amerika suočavala odgovarao u kaubojskom stilu: invazijom! Najprije je predvodio američku invaziju na Afganistan, koja se nakon brzog vojnog uspjeha pretvorila u višegodišnju agoniju i najdulji rat u američkoj povijesti. Slično je bilo i u Iraku. Nakon okupacije uslijedili su kaos i nasilje, koji su prerasli u građanski rat. Mnogi upravo u ratu u Iraku, koji je zahtijevao ogromne resurse od strane okupatora, vide jedan od ključnih uzroka kasnijeg pada američke globalne moći.

Rumsfeld je u to vrijeme dopustio uspostavu američkih logora i zlostavljanje zatvorenika u Abu Ghraibu, Guantanamu i drugim tajnim zatvorima diljem istočne Europe nanijevši golemu štetu američkom ugledu u svijetu. Amerikanci su islamske zarobljenike, koje su proglasili "nezakonitim borcima", kako bi izbjegli primjenu ženevskih konvencija, podvrgavali mučenjima bez suđenja.

'Po mome ili nikako'

Rumsfeld je za to bio odgovoran i po zapovjednoj odgovornosti i po osobnoj uključenosti u donošenju odluka o primjeni novih metoda mučenja, iako za to nikad nije odgovarao. Pogrešno je, naravno, tvrditi da je za sve što se dogodilo u Iraku kriv isključivo Donald Rumsfeld, on je svakako bio jedan od najodgovornijih. Poznat po svom stilu: ili će biti po mome ili nikako, Rumsfeld je zanemario sva upozorenja o tome što Amerikance čeka u Iraku nakon rušenja Sadama Huseina, a to je vjerojatno bio i glavni razlog zbog kojeg ga je Bush nekoliko godina kasnije natjerao na ostavku.