Koliko puta bili ste uhvaćeni u ljutnji da bi tek poslije shvatili što ste mislili ili, još gore, što ste rekli drugima u stanju velike napetosti. Bijes i ljutnja normalan su dio gotovo svakog dana čovjeka. Takva psihološka stanja pomažu nam otpustiti negativne emocije i osjećaje, no u današnjem svijetu brzine ovaj „ispušni ventil“ postaje sve više korišten i, shodno tome, zloupotrebljen. Mi vam donosimo neke nepoznate podatke o ljutnji.
Psi i njihovo razumijevanje ljudskih emocija
Imate li kućnog ljubimca, ovaj podatak vam i neće biti tako nov. No za ljude koji nemaju psa ova informacija mogla bi im pomoći da se napokon odluče udomiti nekog slatkog psića. Neka istraživanja govore da psi mnogo bolje razumiju ljudske emocije nego što mi razumijemo njihove. Jedan eksperiment govori kako će glas koji zvuči prijateljski i topao prije natjerati vašeg psa da istraži područje na kojem prije nije bio. Drugi eksperiment pak pokazuje kako glas koji zvuči ljutito djeluje na vašeg psa tako što će obići nepoznato mjesto, ali će to učiniti nevoljko i s mnogo više kašnjenja nego u prvom slučaju.
Tanki živci su nasljedni
Nerijetko se može čuti kako ljudi danas imaju sve manje razumijevanja za druge. Jedno istraživanje pokazuje da bi to moglo biti zbog agresivnosti vaših predaka jer prema tome istraživanju ona je itekako nasljedna. Istraživači koji su neko vrijeme proveli s plemenima sakupljača uvidjeli su kako nasilje pomaže najubojitijem dijelu plemena. Tako muškarci koji su ubijali druge žive dulje i imaju više djece. Osim toga, sva ova istraživanja pokazuju kako se oni ljudi koji imaju naslijeđenu agresiju teško mogu emocionalno kontrolirati jer im za to nedostaje efikasnost moždanih stanica zaduženih za takvu vrstu kontrole.
Svijet je agresivniji
U nedavno objavljenom istraživanju Global State of Emotions, poznate analitičke grupacije Gallup, sudjelovala je čak 151.000 ljudi iz 140 zemalja. U sklopu projekta istraživalo se koliko često odrasli osjećaju pozitivne ili negativne emocije. Postotak ljudi koji često osjećaju tugu i zabrinutost povećao se za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, a broj onih koji osjećaju ljutnju porastao je za dva posto. Ovi rezultati predstavljaju rekordne brojke ljudi koji se tako osjećaju. Da ne pridonosite ovoj negativnoj statistici, nasmiješite se neznancu koji vas je slučajno udario u tramvaju ili autobusu.
Pyt
Čuli ste mnogo o danskom načinu života, njihovim konceptima malih stvari koje život čine sretnijim? Taj narod zna kako se boriti protiv negativnih strana života. Oni su među najsretnijim nacijama na svijetu, a moguće je da je to zbog tzv. pyta. Pyt je proglašen njihovom najdražom riječi, a prijevod na druge jezike čini se nemogućim. Ta riječ opisuje stanje umanjenog stresa i agresije. Konkretno, to znači da u situacijama koje ne idu kako ste zamislili morate ostati mirni i pomiriti se s time da ne možete utjecati na svijet oko sebe. Ovakva filozofija slična je stoičkom filozofskom promišljanju.
Klubovi ljutitih
Shvaćate da ste često ljutiti, ali ne osjećate se dovoljno jakima da to spriječite? U tome vam mogu pomoći Klubovi agresije. Takva druženja već se mogu vidjeti u svjetskim prijestolnicama poput Londona i New Yorka. Ti klubovi omogućuju da se ljudi sastanu i raspravljaju o tome što u njima izaziva ljutnju, a na papir moraju zapisati sve što smatraju negativnim u svojem ponašanju. Ovo nije klasična terapija već ispušni ventil koji može pomoći da spoznate neke nepoznate stvari o sebi samima.