Američki senat sljedeći će tjedan razmatrati pismo Višegradske skupine, neformalne zajednice država srednje Europe, koja je od SAD-a nedavno tražila da se zbog krize u Ukrajini dopusti strogo kontroliran izvoz ukapljenog plina u Europu koji bi se dopremao na dvije lokacije – terminale u Poljskoj i na Krku. Takvom porukom povećan je i interes za LNG na Krku pa se trenutačno uz već spominjanog ulagača iz Kazahstana spominju još trojica ulagača, kompanije iz naftno-plinskog biznisa iz Njemačke, Kanade i Velike Britanije.
Krši se zakon
Iako je riječ o ozbiljnim kompanijama koje su spremne uložiti velik novac, zbog nerazjašnjene situacije vezane za sudbinu Dine Petrokemije, ne znaju pod kojim uvjetima uopće mogu ulagati, a dodatno ih obeshrabruje jer se uz Dinu i Dioki još veže ime Roberta Ježića. Nad Dinom se, po zakonu, već trebao proglasiti stečaj, ali iz nekog razloga Ministarstvo financija još brani zadržavanje predstečajne nagodbe. Naime, nakon otvaranja predstečajne nagodbe Dina je postupila suprotno zakonu pa su se tako radnicima isplaćivale neto plaće, dakle bez uplaćenih poreza i doprinosa državi, nije plaćala operativne troškove, PDV... Tako je dug tvrtke porastao od otvaranja nagodbe za 8,5 milijuna kuna, zbog čega je Ministarstvo financija i pokrenulo ovrhu u studenome prošle godine. Zato su i računi tvrtke blokirani već 120 dana, čime je odavno stvoren još jedan zakonski uvjet za stečaj.
Dina i tvrtka Adria Oil iz Milana, koje su obje u vlasništvu Diokija, vlasnice su tvrtke Ćuf, gdje je zemljište na kojem bi se smjestio LNG. Ali upravo zbog neizvjesne situacije, hoće li Dina u stečaj ili ne, ni ulagači ne mogu znati kakvu ponudu dati. Jasno je da bi im stečaj više odgovarao. Prema informacijama koje imamo, kazahstanska tvrtka Kazakh Oil Trans World Group, koju zastupa britanski fond Devon Trading&Finance Limited, u LNG bi uložila oko 600 do 800 milijuna eura, isto koliko i kompanija iz Velike Britanije, dok bi Nijemci i Kanađani uložili 1,4 milijarde eura. Britanci zasad imaju interes preuzeti Dinu i uložiti u LNG, a ostali bi sve – LNG, Dioki i Dinu Petrokemiju. No zasad nema čiste situacije. Kako će se, primjerice, podmiriti dug državi, što ovisi upravo o tome hoće li biti stečaja ili ne za Dinu, te raščistiti potraživanja razlučnih vjerovnika, među kojima je najveći Hypo banka?
Sporna potraživanja
No ima još spornih dugova. U postupku predstečajne nagodbe iskrsnuo je i dug azerbejdžanskoj tvrtki, od koje se nabavljala sirovina, od 15,4 milijuna dolara, za što se vodi parnica na sudu No neobično je što isti iznos potražuje i tvrtka Adria Oil. Neobičan je i odobren kredit HBOR-a Dini otprije četiri godine vrijedan 20 milijuna eura, za koji je jamčio sam R. Ježić, ali je, bez obzira na to, potraživanje samo iskazano kroz predstečajnu nagodbu. U HBOR-u kažu da su poduzimali sve mjere za naplatu.
Ne ovdje je samo rijec o blokadi investicije koja je vec trebala biti u pocetku realizacije, tj da se gradi, i navodi se koliko je zainteresiranih kompanija za LNG buduci terminal na Krku tj da se moze graditi prosirena verzija s kojom bi postali lider u plinskom poslu. Malo treba se promisliti ;) , i jos kako je moguce da se daje kolegama i prijateljima krediti preko 50 milijuna kuna z amini poduzeca a ne moze se pokrpati dug ovih firmi i da ih se uzme u 100% drzavno vlasnistvo (ako vec i nisu) i budu partneri u multi-milijardnom euro poslu koji ce svake godine donositi sve vise i vise i rijec je o kako tako "cistom" poslu!