Iako državni dužnosnici uporno pokušavaju prodati priču da plaće rastu više nego cijene, i najnovije istraživanje Val grupe o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana „Nulti kvadrant“ pokazuje da su građani – prestravljeni cijenama. Čak 43,7 posto ispitanika smatra da će im život u predstojećem razdoblju biti skuplji i da će trošiti više, a u nešto većoj mjeri to smatraju mladi.
- Porast cijena zabrinjava njih čak 90 posto, a prisutna je i univerzalna briga oko pada životnog standarda što muči gotovo 77 posto građana. Mladi su najviše pogođeni strahovima od rasta cijena nekretnina (75 posto) i nesigurnosti zaposlenja (47,6 posto), što negativno utječe na planiranje obitelji – pokazali su rezultati istraživanja. Nulti kvadrant kani pratiti i promjene u stavovima nakon primjene novih zakona koji se odnose na oporezivanje nekretnina, ograničavanje apartmanizacije stanova u zgradama te ukidanje olakšica za zapošljavanje mladih.
Prema rezultatima ankete uvođenje poreza na nekretnine, osim za prvu nekretninu, podržava gotovo 60 posto građana. Nastavljen je pad povjerenja u sve društvene autoritete: državnim institucijama vjeruje svega 14,3 posto građana, baš kao i osiguravajućim društvima, dok bankama vjeruje tek 20 posto ispitanika. Građani zahtijevaju veću transparentnost i društvenu odgovornost, posebno od velikih kompanija.
- Povjerenje u autoritete društva, kao i prethodnih pet godina, na niskim je granama. Medijima, koji bi trebali biti potpora demokraciji, i dalje vjeruje svega desetina građana. Klima nepovjerenja prelijeva se i na privatni sektor zbog čega povjerenje dobiva status Svetog grala za kojim će svi u budućnosti tragati. Prisutan je i značajan pad povjerenja u obrazovne institucije, u vremenu u kojem je obrazovanje jedna od najvažnijih društvenih moneta jer više od 80 posto građana smatra da je ulaganje u svoje znanje ili u znanje svoje djece, najbolja investicija - komentira Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.
Stavovi prema stranim radnicima poboljšali su se od lani: više od polovine građana, točnije 54,8 posto, smatra kako su strani radnici nužno zlo, ali ipak ne možemo bez njih, dok petina smatra kako su dobrodošli i pozitivna nadopuna našeg društva. Čak 90 posto ispitanika kao prioritet Vlade vidi demografsku politiku, a kao mjere koje bi pomogle navode niže oporezivanje rada, subvencije za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji te obnovu povjerenja u državne institucije. Potpore za novorođenu djecu su tek na petom mjestu.
Građani imaju velika očekivanja od kompanija kada je u pitanju zdravlje i sigurnost zaposlenika, ulaganje u nove vještine i znanja na radnom mjestu, međutim, vrlo malo ih uistinu vjeruje da se to i provodi. Svega 16,5 posto ispitanika smatra da kompanije vode brigu o sigurnosti i zdravlju zaposlenika, iako im je to najvažnija karakteristika u radu kompanija (86,4 posto). - Tek svaki deseti građanin smatra da kompanije društveno odgovorno posluju, što je poražavajući nalaz za velike kompanije, za koje većina građana smatra da ne rade za dobrobit društva pa se legitimno postavlja pitanje kako kompanije komuniciraju svoje društveno odgovorno poslovanje, odnosno provode li ga uopće? U ovoj novoj eri stalnih promjena, nepovjerenja i ekonomije pažnje, reputacija postaje kritični organizacijski resurs, a kako njome uspješno upravljati – umijeće – komentiraju iz Nultog kvadranta.
Polovina građana ne želi uključivanje Hrvatske u međunarodne sukobe, ali 60 posto ih je za uvođenje obveznog vojnog roka. Upitani o uključivanju Hrvatske kao članice NATO saveza u međunarodne sukobe, gotovo polovina građana se protivi (49,2 posto), dok ih 38,8 posto podržava, no samo kroz civilno ili logističko djelovanje. Čak 48,1 posto mladih protivi se uvođenju vojnog roka. Više od polovine ispitanika ne podržava nijednu stranu u sukobu između Izraela i Palestine, no u sukobu između Rusije i Ukrajine gotovo dvije trećine izražava podršku Ukrajini.
Hrvatski su građani uglavnom pesimistični prema budućnosti, posebno kada je riječ o kvaliteti života u narednim godinama: više od 40 posto ispitanika vjeruje da ih čeka lošija budućnost, dok tek 15 posto očekuje poboljšanje. Što se tiče gospodarske situacije, samo petina građana očekuje poboljšanje, a svega 12,2 posto očekuje bolju političku situaciju. Na osobnoj razini nešto su optimističniji, ali skloni stagnaciji: gotovo polovina vjeruje da će im zdravlje, poslovni status i karijera ostati nepromijenjeni. Kada su u pitanju ljubavni odnosi, odnosi u obitelji i s prijateljima, više od dvije trećine ih smatra da će i tu stvari biti nepromijenjene. Istraživanje je za Val grupu proveo Ipsos, od 25. do 30. listopada 2024., online metodom na uzorku od 600 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta u dobi od 18 do 65 godina.
>>> KVIZ U mnogima ste vjerojatno bili: Prepoznajete li europske glavne gradove po slici?