Visoke trgovačke marže, turistička potrošnja, nedostatak konkurencije i država koja na sve sliježe ramenima – glavni su razlog što se Hrvatska godinama suočava s neproporcionalno visokom razinom cijena u odnosu na ekonomsku razvijenost.
Cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se na 97 posto prosječnih u EU s 92 posto iz 2008. godine, kruh i žitarice skuplji su 3 postotna poena, a prije deset godina su bile šest posto jeftiniji. Mlijeko, sir i jaja skočili su s razine od 91 na 96 posto prosječne cijene u EU. Od važnijih prehrambenih artikala jedino je meso neznatno palo s 86 na 85 posto prosjeka EU, ali zato je alkohol srezan sa 105 na 101 prosjeka EU.
Europski statistički ured Eurostat objavio je najnoviju usporedbu ekonomske razvijenosti, kupovne moći i cijena država članica za 2018. godinu koja je pokazala da se u deset godina Hrvatska nije pomaknula s mjesta kad je u pitanju razvijenost zemlje u odnosu na prosjek EU te je hrvatski BDP po stanovniku 63 posto prosjeka EU.
>> Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista ili u e-izdanju!
Ne propustite i druge teme:
>> Svi su složni, Škoro je ozbiljan kandidat za Pantovčak
>> Zaposlili starije od 50, a sada im jedva plaćaju
>> Je li projekt ujedinjenja Njemačke doživio krah
>> Muškarac u ulozi barunice Castelli
Na ljevicarsku destrukcoju drzava nebi smjela slijezati ramenima. One zemlje koje su lustrirale su uspjesnije. Ali nama za to fali hrabrosti.