FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u siječnju za 2,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost za prosinac, na prosječnih 173,8 bodova. U odnosu na prošlogodišnji siječanj njegova je vrijednost viša 16,4 posto.
Time je trend rasta cijena hrane u siječnju nastavljen šesti mjesec zaredom. Prošlu su pak godinu - petu zaredom - cijene zaključile na nižoj razini, napominju u FAO-u.
Najviše su u prvom ovogodišnjem mjesecu poskočile cijene šećera, za 9,9 posto u odnosu na prosinac, poduprte očekivanjima dugotrajnije tješnje opskrbe iz Brazila, Indije i Tajlanda.
Zamjetno su porasle i cijene žitarica, za 3,4 posto u odnosu na prosinac, dosegnuvši najvišu razinu u šest mjeseci. Pritom su tržišta pšenice reagirala na nepovoljne vremenske prilike i na manju zasijanu površinu u Sjedinjenim Državama.
Kukuruz je poskupio u prvom redu zbog snažne potražnje i neizvjesnih izgleda uroda u Južnoj Americi.
Poskupjela su i biljna ulja, za 1,8 posto u odnosu na prosinac, ponajprije zbog niskih zaliha i sporog oporavka proizvodnje palminog ulja u jugoistočnoj Aziji. Sojino ulje pojeftinilo je pak zbog očekivanja obilne ponude.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda zadržale su se pak u siječnju na razini prethodnog mjeseca, nakon što su u prethodnih sedam mjeseci potonule ukupno čak 50 posto.
Gotovo je nepromijenjena u siječnju bila i vrijednost indeksa koji iskazuje promjene u cijenama mesa, budući da su više cijene govedine neutralizirale poskupljenje ovčetine i drugih vrsta mesa.
U odvojenom izvješću FAO je ponovo povisio procjenu globalnih zaliha žitarica na kraju tekuće sezone, i to za 1,5 posto u odnosu na procjenu iz prosinca. Sada predviđaju da bi one trebale dosegnuti rekordan 681 milijun tona.
Zalihe pšenice pritom će vjerojatno dosegnuti također rekordnih 245 milijuna tona, što bi predstavljalo povećanje za 8,3 posto u odnosu na prethodnu poljoprivrednu sezonu.
Zalihe žitarice koje se koriste za prehranu ljudi i životinja, poput kukuruza, trebale bi gotovo stagnirati a zalihe riže blago pasti i unatoč tome zaključiti sezonu blizu rekordne razine, na 170 milijuna tona.
FAO je također ponovo povisio procjenu proizvodnje žitarica u 2016., za 0,6 posto u odnosu na procjenu iz prosinca, na 2,592 milijarde tona, ponajprije zahvaljujući neočekivano dobrom urodu pšenice u Ruskoj Federaciji i Australiji.
Potražnja za žitaricama i obujam trgovine također bi trebali biti znatno viši no što su ranije procjenjivali, napominje se u izvješću.
Prve su pak procjene za proizvodnju u cijeloj 2017. godini mješovite, napominju u FAO-u, objašnjavajući da su niže cijene potaknule poljoprivrednike u Sjevernom Americi da smanje površine zasijane pšenicom dok je u Ruskoj Federaciji trend upravo suprotan.
O dobri naš Hrvatski Bože velika ti hvala i slava što podržaavaš svoj najvjerniji narod na putu slave i priznanja. Hrvatska je suvereni europski šampion u cjenovnom skoku uvis, a nedorasli suparnici nemaju šansu ni da joj se približe.