Čović: Neće biti rata iako neki žele reprizu "događanja naroda"

U Mostaru se danas održava VII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH koje će biti izvještajnoga karaktera. Predsjednik HNS-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović ističe kako će HNS potvrditi snažno opredjeljenje za nastavak važnih reformi u BiH. Alternative tome zapravo i nema unatoč krizi koja vlada između partnera u vlasti i poremećenim odnosima.

Što treba očekivati od ovog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, jačanje zajedništva, nove političke inicijative...?

- Ovoga puta na HNS-u nećemo donositi nove deklaracije, ali ćemo potvrditi i pokazati snažno zajedništvo. Ovo zasjedanje je izvještajno i na njemu će biti oko 500 sudionika. To će samo po sebi biti značajna poruka.

Možete li objasniti na čemu će se suštinski raditi u smjeru jačanja toga zajedništva?

- Ideja je da na Saboru HNS-a predstavimo jedno izvješće i oko njega dobijemo jedinstveno stajalište u kojemu je presjek stanja, ali i prijedlozi što dalje. Uz to, morat ćemo, sukladno izbornom rezultatu, prilagoditi sastav Sabora. Oni koji više nisu izabrani zastupnici na bilo kojoj razini vlasti više neće biti sastavni dio tog Sabora. Neki ljudi će također ispasti iz vodstva HNS-a jer više nemaju izabrane predstavnike, odnosno izborni legitimitet. U budućem vodstvu i tijelima HNS-a imat ćemo ljude sukladno izbornom rezultatu, ali naša je želja i imati široki temelj zajedništva s više uključenih stranaka čiji je utjecaj vidljiv.

Jeste li zadovoljni radom HNS-a i može li se očekivati da taj rad bude učinkovitiji?

- Može puno bolje jer Hrvatski narodni sabor nije još zaživio do kraja. Kada je u pitanju Predsjedništvo HNS-a, zamišljeno je da se susreće svakih mjesec ili dva dana i raspravi najvažnija pitanja. S druge strane, tako i Glavno vijeće. Ova institucija je počela zaživljavati. Ali da se može više raditi, može.

Često se u posljednje vrijeme ponovno spominje rat kao moguća opcija. Ljudi su u strahu. Mislite li da je takvo što realno?

- Bio sam siguran da neće biti rata ni kada se prethodni dogodio. Danas sam puno sigurniji da ga neće biti, no ipak treba reći da o tome ne odlučujemo mi, nego velike sile. A hoće li to dobaciti do nas, nisam siguran da smo im, na sreću, na bilo koji način zanimljivi. Regionalno gledano, najvažnije je imati mir oko Srbije i Kosova i nedavne napetosti imaju veze samo s izborima. Za sada ne vidim te ratne razmjere, ali da se nešto slično može organizirati, u to sam uvjeren. Pripremaju se kojekakve prosvjedne igre ili, kako neki vole reći, “događanja naroda” od skoro istih aktera koji su to činili prije tri godine.

Iako se radi o čistoj floskuli, čak se i s rješavanjem hrvatskog pitanja nastoji još uvijek plašiti dio međunarodne zajednice da bi to moglo izazvati konflikt. Kako na to gledate, kao i na ocjene da se hrvatsko pitanje ne rješava samo izmjenom Izbornog zakona?

- Naravno. Institucionalna jednakopravnost nije rješenje, ali jest zaštita da možete birati svoje predstavnike. Time se zadovoljava forma. Pravi sadržaj je pitanje ostvarenja jednakopravnosti u punome smislu sva tri naroda i svih građana koji žive u BiH.

Najavljen je uskoro dolazak srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića u BiH nakon zategnutih odnosa. Može li to relaksirati odnose Srba i Bošnjaka, odnosno dviju država?

- Službeno je predsjednik Srbije pozvan u BiH da dođe u veljači, međutim, predsjednički izbori u Srbiji su u travnju, a u međuvremenu mislim da će trajati prijepori u Srbiji oko toga tko će se kandidirati za predsjednika. Ako Tomislav Nikolići bude kandidat za predsjednika, onda taj posjet ima smisla. Nakon najave ponovnog reaktiviranja tužbe pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu protiv Srbije, taj je posjet, međutim, opet neizvjestan. Situacija u BiH i regiji je složena, puna nekih novina, a rekao bih i osmišljena da bi se još više zakomplicirala. Pokušat ćemo tu situaciju stabilizirati, a kroz to vrijeme rješavati i ključne probleme. Prvi problem koji rješavamo je Izborni zakon, a to podrazumijeva dogovor oko izmjene načina izbora članova bh. Predsjedništva, izaslanika u Dom naroda FBiH te izbora u Mostaru.

Nedavno ste bili u Zagrebu, imate redovite susrete s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejem Plenkovićem. Kako oni gledaju na rješenja problema u BiH?

- Iskreno sam zadovoljan tom suradnjom koja se iznova potvrđuje još od pripreme gospodina Plenkovića da preuzme stranku, do njegove pobjede na izborima i izbora za premijera. Jednak je odnos i s predsjednicom RH s kojom najmanje jednom mjesečno imam razgovore. Oni vrlo dobro poznaju stanje u zemlji, ali i kuda bi se BiH trebala kretati bez obzira na to je li u pitanju gospodarska, politička, sigurnosna situacija ili položaj hrvatskog naroda. Tu ćemo suradnju, očekujem, intenzivirati. Očekujem da će se u sljedeća dva mjeseca održati i zajednički sastanak Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske koji će dati odgovore na mnoga pitanja koja se nisu odavno rješavala. Također, s predsjednicom i premijerom Hrvatske ćemo do njegova dolaska na Mostarski sajam imati nekoliko susreta kako bismo jačali suradnju dviju država, ali i pomogli stabiliziranju odnosa dviju zemalja.

Federalizacija je ključna riječ koja se ponovno provlači u prijedlogu rezolucije EU parlamenta. Brojni tvrde kako se radi o nejasnoj formulaciji. Što je vas znači federalizacija?

- Federalizacija znači sačuvati BiH, osigurati joj europski put s potpuno racionalnijim ustrojem nego što ga imamo danas. Od sadašnja dva entiteta, Distrikta Brčko i deset županija trebamo stvoriti puno racionalniji ustroj BiH. Pa čak i sada je BiH određeni oblik federacije. Želimo stvoriti takvu državu koja bi zaštitila prava konstitutivnih naroda, ali i omogućiti svim građanima BiH da žive jedan normalan život. Za naš europski put i NATO od ključnog je značaja imati prohodnost za donošenje važnih odluka. U tome smislu imamo pripremljen prijedlog o četiri federalne jedinice. To je stari prijedlog i za mene je nevažno hoće li biti tri, četiri ili pet jedinica. Najvažniji je sadržaj tog federalizma. Vjerujem da se na tim osnovama razmišlja i kada se priprema ova rezolucija. Nije to priča o tri ili četiri, pet nacionalnih država, nego o stvaranju racionalnijeg ustroja. Na taj bismo način riješili i pitanje podijeljenih nadležnosti glede čega često dolazi do preklapanja, nesporazuma i problema. Mislim da je federalizam jedini put da BiH ide naprijed i da se ostvari puna jednakopravnost.

Susreli ste se nedavno i s više dužnosnika Europske unije. Što oni kažu na stanje u BiH i je li to u središtu njihove pozornosti?

- Oni, prije svega, proživljavaju vlastita iskušenja i probleme kako očuvati Europsku uniju. Osim tek njih nekoliko, nitko drugi ne prepoznaje suštinu problema u BiH. Sreća je da imamo značajan broj predstavnika, prije svih, zastupnika iz Hrvatske u Europskom parlamentu koji su stvorili kritičnu masu za istinsko razumijevanje BiH i njezinih odnosa. Želim pri tome istaknuti iznimnu suradnju i komunikaciju koju imamo s gospođom Mogherini, gospodinom Hahnom, gospodinom Tuskom, zastupnikom Predom... Sve je to od velike važnosti za BiH, posebice stoga jer dobro razumiju našu situaciju.

Nakon posljednjeg sastanka lidera stranaka u Sarajevu brojni su postavili pitanje hoće li se koalicija uspjeti održati do kraja. Kako vi na to gledate?

- Učinit ću sve da ta koalicija uspije jer za to nema alternative. U suštini, ako bi se ova koalicija raspala, u teoriji bismo mogli imati neke manjinske vlade, što u biti i sada imamo u pojedinim trenucima. No, ako mislimo nešto ozbiljno pokrenuti do sljedećih izbora, sada nam je prigoda da napravimo iskorak. U ovoj godini imamo obvezu završiti dio posla oko europskog puta. Uz to, očekujem da završimo i obveze koje se tiču aktivacije Akcijskog plana za članstvo u NATO. Treba znati kako ni jedno od tih pitanja ne možemo riješiti ako ne budemo imali unutarnju stabilnost. Bez obzira što danas to tako ne izgleda, ja sam i dalje optimističan. Nemamo druge nego pokušati nešto zajedno uraditi. Jer ako ne bude te koalicije, imat ćemo potpunu blokadu. Vi ste jedini optimistični cijelo vrijeme, partneri baš i nisu?! - Ja sam takav zato što ne vidim drugog puta. U suštini, volio bih čuti što je alternativa ovome našem putu. Od kukanja nema ništa. Od međusobnog sukobljavanja također nema ništa. Kao što nema ni od podvijanja repa i da dopustimo da nas netko zgazi do kraja. Nismo riješili ključna pitanja ove zemlje i naroda. Došli smo pred ta vrata i o tome govorim već pola godine. Hoće li se ta vrata za nas do kraja otvoriti, ovisi o svima nama. Imam, međutim, dojam da ćemo uspjeti riješiti ključne prijepore.

U Mostaru je prije nekoliko dana održana konferencija o problemima selektivnih procesuiranja hrvatskih branitelja na kojoj je istaknuto kako se radi i o političkom pitanju. Kako to pitanje vratiti pravosuđu i zaustaviti vođenje političkih procesa?

- Moramo zaštititi vrijednosti Domovinskog rata i nije to nikakva floskula. Naravno, svugdje je bilo zločina i nitko nema ništa protiv toga da se zločini procesuiraju. Na tom okruglom stolu ste čuli brojke koje su nemilosrdne. Koliko god netko to pokušavao relativizirati, treba pažljivo proučiti brojke o protjerivanju ljudi, stradanju i onda analizirati procesuiranja. Osobno mislim da se to strateški u ovoj godini mora riješiti kako bismo sačuvali vrijednosti bez obzira na to što je to netko nastojao zloporabiti. Naš je strateški cilj pokušati postići sporazume između BiH, Srbije i Hrvatske kako bi se riješilo pitanje procesuiranja branitelja i kako ne bi još 20 godina svi, a osobito branitelji, živjeli u agoniji od progona.

Što će biti sa stranim sucima i tužiteljima u Ustavnom sudu BiH i kako vidite mogućnost rješenja ovoga prijepora?

- Sukladno Ustavu, ne treba donošenje Zakona o Ustavnom sudu. Jer bi nakon donošenja zakona u slučaju pokretanja žalbe on odmah pao. Zato se razmišlja o donošenju posebnog zakona. U aneksu IV. Daytonskog sporazuma, odnosno Ustavu BiH, piše da će se nakon pet godina preispitati način izbora troje sudaca koje inače bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

Konačno je Zastupnički dom Parlamenta FBiH otkočio izgradnju autoceste s izmjenama prostornog plana koridora Vc kroz Hercegovinu, ali odmah su uslijedile najave novih blokada. Kako na to gledate?

- Autocesta se i do sada gradila bez prostornog plana. Izgradila su se 92 kilometra, ali kako je sada postao uvjet da bi se stvari uredile, taj prostorni plan je usvojen. I do sada je to pola godine opstruirao SDA u Zastupničkom domu. Prihvaćeni prostorni plan je uvrstio sve što je potrebno kako bi se nesmetano nastavila gradnja autoceste.

Kada bi se konačno mogla nastaviti izgradnja te autoceste?

- Ako se u predstojećih pola godine ne krene sve što se nastojalo osporavati, onda smo u velikom problemu. Očekujem od svih koji su uključeni, a napose predstavnika koje je imenovala hrvatska politika, da sve te probleme riješe i da se nastavi što prije gradnja. To podrazumijeva i izgradnja spojnih cesta koje se vežu na autocestu koridora Vc. Prije svega, riječ je o južnog obilaznici grada Mostara i za nju je osiguran novac. Najvažnije je osigurati da se iz središta grada izvuku teški kamioni i tegljači te da se usmjere prema južnom dijelu grada.

>> Čović: bošnjačka politika opstruira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu