Ustavni sud jučer je u pretežnom dijelu odbio zahtjev 35 saborskih zastupnika i 28 drugih prijedloga za ocjenu suglasnosti odluke Stožera civilne zaštite o uvođenju COVID potvrda u prostore javnih tijela.
Ponovljena stajališta
No djelomično je usvojio zahtjev za ocjenu suglasnosti u dijelu koji propisuje iznimke za studente u prostorijama visokih učilišta te je ukinuo mogućnost da pojedino visoko učilište odluči drukčije.
– To se ne može opravdati autonomijom sveučilišta i fakulteta – obrazložio je predsjednik Ustavnog suda dr. Miroslav Šeparović.
U praksi se događalo da su pojedina sveučilišta tražila COVID potvrde, a druga nisu. Ustavni sud ponovio je svoja stajališta od 14. rujna 2020. o odnosu članaka 16. i 17. Ustava i o isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora za aktiviranje članka 17. Ustava i ovlastima Stožera za donošenje mjera i odluka propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Izjasnio se i o prigovorima podnositelja zahtjeva o povredi načela diobe vlasti iz članka 4. Ustava. Utvrdio je da u konkretnom slučaju nije došlo do narušavanja tog načela kao ni načela suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.
Sud nije prihvatio prigovore vezane za nejednakost položaja javnog i privatnog sektora. Odluka je donesena s devet glasova “za” i četiri glasa “protiv”. Sudac Miroslav Šumanović smatra da su COVID potvrde pritisak na cijepljenje, dok suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec drukčije gledaju na načelo razmjernosti. Šeparović ističe da odluka nema veze s Mostovim referendumskim pitanjima.
Ustavni stručnjak prof. dr. Mato Palić kaže nam da je odluka Ustavnog suda očekivana, no teško je nešto više reći dok ne vidi cijeli tekst.
Četiri suca s izdvojenim mišljenjima imaju rok od tjedan dana da ih napišu.
Izdvojena mišljenja
– Novi element u odluci koji me posebno zanima jest kako je Ustavni sud interpretirao ustavne odredbe o diobi vlasti, no taj dio zasad nije obrazložen. To je nešto novo i treba vidjeti u kojem su se kontekstu suci osvrnuli na diobu vlasti, ima li to veze s člankom 17. i može li se onda to hipotetski dovoditi u vezu s prvim referendumskim pitanjem. Teško je sad reći može li se neki stav koji je Sud zauzeo odraziti na neko od referendumskih pitanja. Što se tiče referendumske inicijative, treba ići korak po korak, treba prvo vidjeti koliko je važećih potpisa za pitanja... – kaže prof. dr. Palić.
S obzirom da su građani protiv, ustav treba mijenjati!