U tri nesreće na radu u prvim danima siječnja poginula su četvorica radnika dok se za trećim stradalim radnikom hidroelektrane Plat kod Dubrovnika još traga. U strašnoj tragediji u HE Plat, koju je zadesio požar, živote su, po svemu sudeći, izgubila sva tri radnika (najvjerojatnije poginuo je i treći), dok je jedan radnik poginuo u padu sa skele jednog opatijskog hotela te još jedan u eksploziji mine u sklopu kamenoloma Trupinjak kod Karlovca.
Vlada odbila mijenjati zakon
Godišnje se na radu ozlijedi 16.000-17.000 radnika, a smjer koji je Vlada zacrtala po pitanju zaštite na radu ne pomaže da se ta brojka smanji. U sklopu administrativnog rasterećenja poslodavaca (tzv. administrativne giljotine), bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić čak milijardu kuna troškova srezala je na području zaštite na radu tako da su olabavljeni propisi (pa recimo jedan povjerenik za zaštitu na radu ne ide na 20 nego na 50 ljudi i sl.), a broj ozlijeđenih na radu od 2014. godine, kada je još SDP-ov ministar rada mijenjao Zakon o zaštiti na radu, porastao je godišnje za 2000-3000 ozlijeđenih. Te podatke iznio nam je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i stručnjak za zaštitu na radu.
– Nesreća se uvijek može dogoditi, ali teško da je u slučaju najnovijih tragedija i porasta broja ozlijeđenih na radu samo slučajnost. Kada Vlada odredi smjer, kao što je to napravila bivša ministrica Dalić, i reže troškove zaštite na radu da rastereti gospodarstvo, to je poslodavcima signal da još manje vode računa o zaštiti radnika. Osim toga, i ministar Marić ukino je doprinos na zaštitu na radu, tako da je smjer djelovanja Vlade po pitanju zaštite radnika izuzetno loš – rekao je Novosel i dodao kako su sindikati i s Vladom Andreja Plenkovića pokušali dogovoriti promjene Zakona o zaštiti na radu, ali Vlada to nije htjela ni čuti.
Nakon porezne reforme, kojom su porezno rasterećeni građani i poduzetnici, Vlada RH nastavlja s reformama, pa pokreće rezanje administrativnih troškova za 1,5 milijardi kuna i dodatno smanjivanje neporeznih nameta. Tako se Vlada hvalila rasterećenjem gospodarstva u kojem su škare najviše dohvatile zaštitu na radu.
Pa je tako Vlada poduzetnicima omogućila da putem e-obrasca samostalno izrađuju procjenu rizika, bez potrebe plaćanja skupe vanjske usluge, što je ušteda od 500 milijuna kuna. Skraćivanjem vremena i cijene usavršavanja radnika za zaštitu na radu štedi se pak 230 milijuna kuna, smanjivanjem učestalosti održavanja Odbora za zaštitu na radu s četiri puta godišnje na dva puta godišnje štedi se 160 milijuna kuna i tako do pune milijarde.
U zemljama EU uvedene su pak sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje zbog promicanja i primjene visokih standarda zaštite na radu (sasvim suprotno nego u RH, nap.a), a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice, državne subvencije i potpore, piše u svom osvrtu na zaštitu na radu Vitomir Begović kojeg je Vlada 30. prosinca na njegov zahtjev razriješila dužnosti ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
>>Pogledajte video: Požar u HE Plat
Stimulacija radnika
Predlaže i kako stimulirati radnike za mjerljive rezultate na području zaštite na radu jer to u konačnici znači i uštedu na bolovanjima i izostancima s posla:
“Poželjno je odrediti individualne i kolektivne stimulacije zaposlenika, u praksi postoje primjeri praćenja i vrednovanja kvartalnih i godišnjih učinaka pojedinih radnika i organizacijskih jedinica. U okviru izmjena Pravilnika o porezu na dohodak i povećanog neoporezivog iznosa naknada, poslodavci mogu nagrađivati radnike za radne rezultate i sl. Zato bi bilo korisno namijeniti određeni iznos za isplatu bonusa radnicima za godišnje rezultate u smanjivanju broja i stope ozljeda na radu...”, piše Begović.
Ta zastita na radu je najveca prevara, niti jedan poduzetnik ne želi svoje radnije izlagati opasnosti jer je svaki radnik vrijedan. A ta zastita i uzimanje novaca je katastrofa.