Ove godine pogodila ju je suša, lani kiša, zbog koje je na nekim poljima u vrijeme berbe bilo vode i do koljena. No, kako bilo, većina ovogodišnje proizvodnje delikatnih i mirisnih cvjetova kamilice, jedne od najljekovitijih biljaka našeg podneblja, već je u sušarama, nakon čega će se podrobnim analizama dobiti i konačna slika i rezultati berbe, koja u pravilu završava na najzahtjevnijim svjetskim tržištima, sve do Australije, Japana, Kenije, Tajvana... Josip Slama, čiji je OPG iz Vidrenjaka nadomak Velikoj Ludini prije nekoliko godina konkurirao i za Večernjakovu titulu ZlaJolanda Rak Šajn ta vrijedan, kaže da je zbog suše na poljima berba uranila i mjesec dana. Lani je tek oko 15. svibnja počinjala berba, a ove godine već 15. travnja.
Ekološka proizvodnja
– Isplativa je to kultura, ali samo ako ste s njome u ekološkoj proizvodnji jer najviše završava u čajevima te farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji – kaže Slama, objašnjavajući kako to znači da se na njegovih 35 hektara kamilicu apsolutno ničim ne tretira, inače je nitko ne bi htio kupiti. Sušena postiže cijenu i od 20 kn/ kg, a iako su ove godine prinosi slabiji nego lani zbog suše, oko 600 kilograma svježih cvjetova po hektaru, vjeruje da kvaliteta neće biti upitna, a potražnja posljednjih godina samo raste. – Čak se i neki manji hrvatski proizvođači kave okreću kamilici, s obzirom na sve “zdravije” trendove življenja – dodaje. Gotovo svu svoju proizvodnju Slama plasira s pomoću Spider grupe iz Pitomače koja je prije 30-ak godina bila mala obiteljska tvrtka, a danas je, premda je i dalje u većinskom obiteljskom vlasništvu, najveći hrvatski i regionalni te respektabilan europski proizvođač čajeva koji 67 posto ukupne proizvodnje, od čega 40 posto kamilice, plasira u izvoz u EU i zemlje okruženja te u Rusiju, SAD, Kanadu, Izrael, Kinu, Japan, Južnu Koreju, Keniju, Australiju, Tajvan... Za kilogram suhih treba otprilike 4-5 kilograma svježih cvjetova. No Slama pokusno pokušava proizvesti i jako traženo eterično ulje od njemačke kamilice (Chamomilla recutita), koje je zbog prisustva kamazulena neobično plave, indigo boje te, kako tvrde stručnjaci, jakog protuupalnog i antialergijskog djelovanja.
No bez obzira na to koje je sorte, podravsku kamilicu, njezinu plavu boju i visoku razinu eteričnog ulja, ujednačenu boju, veličinu i izgled cvjetova/glavica te karakterističnu mirisnu notu, Spider grupa već niz godina brendira na svjetskom tržištu. – Uspješno se nosimo sa svim zahtjevima svjetskog tržišta na kojem su kvaliteta, odnosno zdravstvena ispravnost temeljni preduvjet za dobar plasman – kaže direktor prodaje Spider grupe Jurica Vuković, koji ističe i tehnološku razinu prerade tijekom koje sirovina dobiva dodanu vrijednost. U Spideru ove godine očekuju oko 1000 tona suhe kamilice s vlastitih polja te iz kooperacije, što je oko 20 posto ukupne hrvatske proizvodnje od oko 5000 tona. Utjecaj koronavirusa na poslovanje, srećom, nisu osjetili, jer posluju u prehrambenom sektoru te su ih zaobišle restrikcije kao u nekim drugim industrijama. Dapače, rasli su i proizvodnja i prodaja, tržište je reagiralo povećanim narudžbama kako u domaćem tako i u inozemnom segmentu, objašnjava Vuković.
Grupacija je lani otvorila i novu tvornicu u Pitomači vrijednu 28 milijuna kuna, najveći objekt za pakiranje čajeva u ovom djelu Europe. Projekt je kruna suradnje s talijanskim partnerom, poznatim proizvođačem čajeva Everton koji ima tradiciju dugu više od 70 godina. – Budući da je riječ o potpuno novoj tvornici, sve je rađeno prema najnovijim standardima i zahtjevima ove industrije. Nabavljene su i nove linije za opremanje čajeva čime smo upotpunili i zaokružili kompletnu ponudu ovog tipa proizvoda što nam je osiguralo konkurentnu prednost u odnosu na ostale svjetske igrače u ovoj branši. S obzirom na to da smo vertikalno integriran sustav proizvodnje, od polja do stola, takav oblik omogućuje našoj tvornici za pakiranje veliku konkurentnu prednost kako za pakiranje vlastitog brenda tako i za proizvodnju privatnih marki trgovačkih lanaca širom Europe – kaže Vuković. Svjetski trend je da su čajevi biorazgradivi i “ekofrendly”, bez celofana, najlona, metala i drugih materijala koji su sve nepoželjniji, a tko se bolje uklapa u tu filozofiju od kamilice koju su i naši stari od pamtivijeka skupljali po poljima i cijenili kao malo koji drugi lijek. Nakon majčina mlijeka kamilica je mnogima od nas prva ljekovita biljka koju smo kušali kao uspješno sredstvo protiv kolika. Njome se ispiru oči i pupak beba, smiruje dermatitis, a masiranje čajem pomoći će kod bolnih desni kad izbijaju mliječni zubi.
Koristan ukras vrtova i okućnica
Čaj od kamilice primjenu, naime, ima i kad je riječ o upalnim bolestima kože, kožnim alergijama, iritacijama, seboreji, atopijskom dermatitisu, psorijazi, aknama i slično te alergijskim bolestima poput astme i alergijskog rinitisa. Pomaže protiv upala, grčeva i bolova u unutarnjim organima te kod probavnih tegoba, a ima i antiseptičko i antibiotsko djelovanje te djeluje kao blagi sedativ. Kod upale sinusa i prehlada pomaže inhaliranje čajem kamilice, dok kupke, parenje i pranje tijela i lica u infuzu kamilice smiruje kožne alergije. Topli čaj od kamilice potiče i znojenje i rad bubrega, snižava visoku temperaturu. No koristili je u terapijske svrhe ili jednostavno uživali u njezinu slatkastom okusu i mirisu, kamilica je ponovno sve češći koristan ukras naših vrtova i okućnica, bila ona iz sjemena ili jednogodišnji zeljasti grm koji smo presadili iz kakva žitnog polja ili s livade. Lako se uzgaja, prvu je godinu poželjno ostaviti grm nepobran da se kamilica sama zasije i raširi po vrtu. Jer, osim ljudskom zdravlju, velike benefite donosi i našim povrtnjacima u kojima privlači smrdljive martine, koji su prirodni neprijatelji krumpirovih zlatica, ili pak lisne uši (koje su hrane bubamarama), odvraćajući ih od gredica boba. Kao međukultura u povrtnim gredicama čak utječe i na bolji okus krumpira i kupusnjača.
Važnost i ljekovitost kamilice poznavali su još u starom Egiptu i Grčkoj i koristili je u pripravcima za njegu tijela ili kao lijek za vrućicu i “ženske” bolesti. Uostalom, i njezin latinski naziv Matricaria potječe od riječi majka, odnosno matrix, što znači majka i maternica. U Egiptu su je smatrali biljkom iznad svih ostalih biljaka, a danas je raširena gotovo po cijelom svijetu i u Europi i Aziji raste i kao samonikla biljka. Porijeklo, tvrdi se, vuče iz istočnih dijelova Sredozemlja. Kamilicu za čaj preporučuje se brati samo po sunčanu vremenu, na početku cvatnje, jednu po jednu glavicu, čime ćemo potaknuti rast cvjetova za još jednu berbu u kolovozu ili rujnu. Cvjetovi se suše u tankom sloju, na sjenovitom i prozračnom mjestu, a kad je suha, čuvajte je u dobro zatvorenim posudama, najbolje staklenkama, na hladnom i tamnom mjestu, do godinu dana.