Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19, poremećaji na svjetskom tržištu i golemi viškovi u EU neće ugroziti hrvatske potrebe za pšenicom, ali dugoročno bismo trebali razmišljati o promjeni strategije u ratarstvu, poglavito u proizvodnji žitarica. Za razliku od ostalih kultura, kad je riječ o pšenici samodostatni smo i relativno konkurentni, a ove se godine očekuje urod od oko 750 tisuća tona, što je znatno više od potreba, zaključak je analize tržišta pšenice koju je izradila konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Pšenica je jesenas zasijana na 136.000 ha, a kako domaće tržište godišnje treba oko 400.000 tona, za očekivati je da će se 350 tisuća tona izvesti, slično kao i lani kad je urod bio 770 tisuća tona.
– Hrvatski ratari i dalje su zainteresirani za sjetvu pšenice, jer ona u proteklih 10-ak godina ima jednu od najstabilnijih i relativno visokih cijena, iznad 1 kn/kg – kažu analitičari Smartera.
Sve to dobra je osnova za izvoz viškova na tradicionalna tržišta – u Italiju, BiH, Austriju i Sloveniju. No paradoks je da gotovo polovinu pšenice koju proizvedemo izvezemo za stočnu hranu, a uvozimo tzv. poboljšivače – kvalitetnije vrste pšenice za konditorsku i pekarsku industriju. U 2019. uvezli smo 121.341 tona takve pšenice za oko 22 mil. eura, umjesto da vlastitim uzgojem generiramo veću dodanu vrijednost u domaćem lancu proizvodnje. Tako bismo, ističe se, vjerojatno izbjegli i veliki uvoz brašna (31.568 t u 2019.) za oko 10 mil. eura, ne računajući i vrijednost uvoza gotovih pekarskih proizvoda, ističu iz Smartera. S druge strane, strategija povećanja stočarske proizvodnje omogućila bi da se stočna pšenica, umjesto da se izveze, oplemeni u domaćoj proizvodnji mesa i na taj se način podigne dodana vrijednost.
VIDEO Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
