Roditelji koji zbog štrajka učitelja i nastavnika nemaju kome ostaviti djecu na čuvanje, ovih dana listaju oglase na grupama na društvenim mrežama. Cijene su od 20 do 55 kuna po satu. “Odgovorna sam i strpljiva djevojka. Uvijek nasmijana i spremna se prilagoditi djetetu neovisno koje dobi”, piše 19-godišnja Klara koja ima već četiri godine iskustva u čuvanju djece. Satnica joj je 40 kuna, a posao sklapa na temelju “individualnog sporazuma”. Dubravka ima 24 godine i tri godine iskustva. “Volim djecu i iznimno mi je važno kreativno izražavanje, igra i istraživanje svijeta u interakciji s njima. Dobro se snalazim i s kućnom ljubimcima.” Od desetak dadilja koje smo kontaktirali sve su željele ostati anonimne. Jedna od njih je i 33-godišnja Doris koja djecu čuva 15 godina. Satnica: 40 do 50 kuna.
Potražnja velika i bez štrajka
– Nema povećanog opsega posla zbog štrajka. Mnogi školarci mogu biti i sami kod kuće do povratka roditelja s posla, a one koji to ne mogu pričuvaju bake, djedovi, tete, ujne, susjedi... No u Hrvatskoj je danas općenito velika potreba za dadiljama, a nema novca da bi ih se platilo – kaže ona te dodaje kako često i odbija posao iako s iskustvom, preporukama i obrazovanjem naplaćuje više od drugih.
VIDEO Prosvjed "Hrvatska mora bolje"
– Osamnaestogodišnjakinje bi, na primjer, radile za 30 kuna po satu, ja to sa svojim referencama ne želim. Ako dadilja nije udana, sama je i nema financijsku pomoć, s 4500 mjesečno može samo preživljavati, a ne i zarađivati – objašnjava Doris, koja je prvostupnica predškolskog odgoja. Čuvala je djecu u Kanadi i Engleskoj. Vratila se zbog obitelji i prijatelja, no razmišlja ponovno otići.
– Planiram natrag u Englesku, to je zemlja djece i Mary Poppins. Ovdje roditelji nude 10 kuna po satu, a u Engleskoj je to između 11 i 15 funti, 90 do 130 kuna. Kod nas većina dadilja još uvijek radi na crno, a u Engleskoj imate mali milijun agencija koje im rješavaju sve, od plaća do mirovine. Roditelji tamo rade 10 ili 12 sati, nisu doma, pa dadilje odgajaju djecu umjesto njih – dodaje. Čudi je, kaže, što imenik dadilja u Hrvatskoj objavljuju Centri za socijalnu skrb.
– Pa to nije socijalna kategorija! – kaže. Dadilje, osim preko takvih imenika, posao često traže preko grupa na Facebooku.
– Treba biti oprezan. Ima dadilja koje ne znaju s djecom, rade samo za novac i nije ih previše briga. Čujem i horor-priče. Jedna je mama stalno spominjala sigurnost jer je na djetetu primjećivala modrice. Neki postave videokamere jer su sumnjičavi. Zanimljivo je da me u Hrvatskoj nitko nije pitao za preporuke, iako ih imam. Vidim oglase u kojima piše da nije važno obrazovanje i iskustvo, nego samo da je dadilja dobre volje i da zabavlja djecu – kaže Doris.
Plaća 3000 do 4000 kn
Prema nekim izračunima, prosječna cijena dadilja u Zagrebu je 25 do 30 kuna po satu ili 3000 do 4000 kuna mjesečno za puno radno vrijeme. Posao dadilje i babysitterice (babysitting je povremena skrb o djeci, manje od 20 sati tjedno), traže i žene koje već negdje rade, ali žele dopuniti kućni proračun. “Zaposlena sam osoba, ali svoje slobodno vrijeme volim provoditi čuvajući djecu”, piše u oglasu Nina Đ.
Dadilje se mogu i obrazovati. Jedno učilište u Zagrebu za 4100 kuna nudi školovanje i izdavanje uvjerenja o osposobljenosti za to zanimanje koje se upisuje u radnu knjižicu, a ono je i uvjet za upis u imenik dadilja i otvaranje obrta. Kandidati moraju imati minimalno trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, navršenih 18 godina i uvjerenje obiteljskoga liječnika o psihofizičkoj sposobnosti. Privatne dadilje, s druge strane, nemaju obvezu školovanja. U zapadnoeuropskim zemljama uobičajeno je da lokalna samouprava subvencijama pomaže roditeljima koji se odluče za taj oblik skrbi, obično prema dohodovnom cenzusu, kažu u Hrvatskoj udruzi dadilja. Na žalost, u nas je to rijedak slučaj. Roditelji se sami snalaze kad im dijete ne dobije mjesto u vrtiću. Ili kad nastavnici štrajkaju.
– Neki roditelji uzimaju i godišnji odmor da bi bili s djecom – kaže jedna dadilja iz Zagreba. U obrtima za dadilje uglavnom smo dobivali odgovore da ne rade s djecom školske dobi. U vrijeme štrajka očito najviše rade “baka servisi”.
Kada građani toliko podržavaju štrajk,odakle sve sami negativni komentari?