Dali otkaze te krenuli u privatni biznis s 55.000 kuna poticaja

Koristeći poticaje za samozapošljavanje koji se dijele preko burze nezaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine privatni biznis pokrenula su točno 4964 građanina. Poticaji iznose od 55.000 do 70.000 kuna, a ako se više nezaposlenih upusti u zajedničku poslovnu avanturu, država ih podržava (za pet osoba) sa do 275 tisuća kuna. Poticaji za samozapošljavanje trenutačno su najpopularnija mjera državne aktivne politike zapošljavanja, koja je gotovo potpuno istisnula nekad popularno stručno osposobljavanje za zapošljavanje.

Dovoljan dan na burzi

U ovom trenutku mjeru aktivno koristi sedam tisuća građana, i to njih pet tisuća koji su startali ove godine i oko dvije tisuće prenesenih iz prošle godine. Lani se udio korisnika samozapošljavanja u ukupnim mjerama zapošljavanja kretao oko 16 posto, a ove godine narastao je na četvrtinu! Ove godine u mjere je uključeno oko 20 tisuća nezaposlenih osoba, a iz prošle godine preneseno ih je oko četiri tisuće.

Hrvatsku se percipira kao zemlju u kojoj se ljudi upuštaju u privatni biznis iz nužde, a ne iz opredjeljenja, no državni poticaji donijeli su lagani otklon od te prakse. Da bi se mogli samozaposliti koristeći državne poticaje, građani su prijašnjih godina dulje vrijeme morali biti u statusu nezaposlenih. Danas to više nije obveza, pa polovicu novih samostalnih poduzetnika čine ljudi koji su prethodno bili zaposleni, ali nisu bili zadovoljni svojim poslom nego su dali otkaz i pokrenuli vlastiti posao. Većina se na taj korak odlučila zbog znatnih poticaja koji su dovoljno visoki da pokriju gotovo sve troškove novog poduzeća u prvoj godini rada, uključujući i socijalne doprinose za primatelja državne potpore i njegove zaposlene, ako ih ima.

Većina novih poduzetnika koji su ove godine osnovali obrt ili jdoo, dva najčešća pravna oblika za početnike, registrirana je u stručnim, znanstvenim i tehničkim znanostima – njih 862, zatim u građevini – 839, a na trećem mjestu ostale su uslužne djelatnosti s 581 novim poslovnim subjektom. Novi su poduzetnici uglavnom građevinski majstori, poslovni savjetnici, informatičari, frizeri, kozmetičari, automehaničari te konobari i kuhari. Svaki četvrti registriran je u Zagrebu, a osim glavnoga grada po samozapošljavanju još se ističu i Osječko-baranjska županija s 484 samozaposlene osobe te Splitsko-dalmatinska gdje je novac preko burze povuklo 408 osoba.

Jedan od prvih uvjeta za dobivanje poticaja prijava je u evidenciji nezaposlenih, makar i na jedan dan. Svaki korisnik mjere mora proći individualno savjetovanje i grupno informiranje te pripremiti održiv poslovni plan. Prema pravilima koja vrijede za potpore male vrijednosti, javna sredstva mogu se koristiti za plaćanje doprinosa, najam poslovnog prostora (ali ne od člana obitelji), knjigovodstvene troškove, oglašavanje, alate, opremu, trošak savjetovanja, ali ne i isplatu plaće, koja se mora zaraditi baveći se prijavljenim poslom. Dobiveni novac opravdat ćete pred državom opstanete li u poslu najmanje godinu dana, za što je 55 tisuća kuna sasvim dovoljno, a na burzi kažu da je njihova evaluacija primatelja poticaja i kontrola njihova radnog statusa pokazala da njih osam od deset ostaje u svom poslu i 6 do 12 mjeseci nakon isteka ugovora sa Zavodom za zapošljavanje.

Poslovna povijest

Subvenciju ne mogu dobiti ljudi koji su vlasnici drugih tvrtki, odnosno suvlasnici s udjelom većim od 25 posto, no zbog toga Zavod za zapošljavanje počeo je kontrolirati i poslovnu povijest tražitelja subvencija. Ima slučajeva da sa zahtjevima dolaze ljudi koji su bili vlasnici ili većinski vlasnici netom zatvorenih tvrtki, a jednako tako pale se lampice i kad se nova tvrtka nalazi na adresi gdje je registrirano i niz drugih poduzeća. No, velika većina dolazi s namjerom da doista pokrene vlastiti posao.

Zamjenica ravnatelja HZZ-a Marina Nekić ističe da se obrti češće otvaraju na područjima gdje je slabija gospodarska aktivnost, a trgovačka društva na razvijenijim i gospodarski aktivnijim područjima.

Video: Što su to nacionalne mirovine?

Video: VLm