Hrvatska se još u pregovorima za ulazak u EU obvezala na smanjenje emisije CO2 prema Kyotskom sporazumu, i to pet posto, pa bi emisija trebala do 2020. iznositi samo 33,1 milijun tona CO2. Najveći zagađivač u Hrvatskoj nije industrija, već su to kućanstva i javna rasvjeta. Prema podacima iz Vladinih uredbi, manje od trećine CO2 emitira sama industrija.
To potvrđuje i konzultant Damir Novotny, koji kaže da bi Hrvatska mogla biti uspješan primjer zemlje koja znatno smanjuje emisije štetnih plinova. Tek je 30% kapaciteta hidroenergetike iskorišteno i tu Novotny vidi priliku za velik iskorak. A tvrtke nisu ugrožene postojećim kvotama emisije CO2 niti bi imale veće troškove pri njihovu smanjenju.
– Naša poduzeća nisu toliko energetski intenzivna i ne koriste toliko ugljena, nego se temelje na plinu, a sve ih se više koristi i obnovljivim izvorima energije – ističe Novotny. Dodaje da sredstvima iz fonda za energetsku učinkovitost sve više naših gradova i općina mijenja javnu rasvjetu u smjeru ekološki održivije.
Iako do zaključenja ovog izdanja još nismo znali je li nacrt sporazuma o klimatskim promjenama i prihvaćan, naš je klimatolog Mirko Orlić komentirao je:
– Nacrt izgleda optimistično. Pomak je to u dobrom smjeru. Prije Pariza smatralo se da je smanjenje globalnog zatopljenja na ispod dva stupnja najbolje što se može postići, no ako se sad govori o stupnju i pol, to znači da su dogovori bili jako uspješni. To više što su, da se nije postigao dogovor, predviđanja bila da bi porast globalnog zatopljenja bio čak 4,5 stupnja. Zagrijavanje od dva stupnja može prouzročiti porast razine mora za 50 cm do 2100., dok bi zagrijavanje od 4,5 stupnja značilo porast za čak 75 cm.
industrija nam je na 10% od prijeratne i hvalimo se smanjenjem co2 :)