Dan pada Vukovara bit će novi praznik – spomendan na sve žrtve Domovinskog rata

Premijer Plenković najavio je danas da će sutra koalicijskim partnerima predstaviti cjelovito rješenje izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, a Večernji list doznaje kako će jedan od prijedloga biti i uvođenje novog blagdana (neradnog dana), spomendana svim žrtvama Domovinskog rata koji će se, bude li u konačnici prihvaćeno, obilježavati 18. studenoga, što je dan pada Vukovara u Domovinskom ratu.

Obilježavanje u Vukovaru

Taj bi se spomendan obilježavao u Vukovaru, odnosno to je zahtjev braniteljskih udruga i inih koji sudjeluju u izradi zakona o Vukovaru kao mjestu posebnog pijeteta. Osim uvođenja novog spomendana već je otprije poznato da će se vratiti stari Dan državnosti, i to 30. svibnja, što je datum na koji se slavila hrvatska državnost prvih deset godina od uvođenja višestranačja. No, od 2001. godine, na prijedlog pokojnog HSLS-ova Ive Škrabala, Dan državnosti slavi se 25. lipnja, što je dan kada je Sabor 1991. godine donio odluku o samostalnosti i suverenosti. Budući da bi zakon o Vukovaru, prema našim informacijama, propisao da se spomendan svim žrtvama Domovinskog rata 18. studenoga obilježava u Vukovaru, taj se zakon veže za izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Premijer Plenković najavio je da će oba zakona ovaj tjedan u javno savjetovanje. Upućeni izvori kažu kako će zahvat u izmjene blagdana biti širi od uvođenja tog spomendana i vraćanja 30. svibnja jer se 25. lipnja nije uspio uvriježiti kao Dan državnosti. Međutim izvori bliski Vladi zasad ne otkrivaju detalje jer žele predstaviti cjelovito rješenje i objasniti zašto se eventualno neki blagdan ukida, a neki uvodi.

– Rješenje je cjelovito, pažljivo osmišljeno, radili smo dugo na tome i konzultirali se – istaknuo je pak jučer Plenković. Napomenuo je kako će Vlada “s promjenama koje slijede nastaviti na adekvatan način cijeniti one trenutke koji su najbitniji za stvaranje države”.

Prigovori gospodarstvenika

– Govorimo o razdoblju od 1990. do 1998., ali na način koji također ima afektivni element u hrvatskom narodu. Poštujemo pravne, ustavno-pravne i međunarodnopravne posljedice svake od tih odluka u pojedinim od ključnih datumima, ali i dio koji se tiče mlade generacije prema institucijama hrvatske države – rekao je premijer Plenković.

Izvori bliski Ministarstvu uprave kažu kako je iz gospodarskih krugova bilo prigovora na uvođenje još jednog neradnog dana, dakle 18. studenoga ako HDZ to usuglasi s koalicijskim partnerima, ali da spomendan nema smisla ako nije neradni dan, odnosno da samo uvođenje spomendana bez neradnog dana ne bi imalo tu snagu.