Datum 11. siječnja nije ustavan, tvrdio je Arlović još 2004.

Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se između 20. prosinca i 4. siječnja, a za bilo koji datum izvan tog roka Ustavni sud morat će reći je li ustavan. Dakle, ako Vlada bude inzistirala na 11. siječnja, Ustavni sud morat će prevesti što znači: “Izbor predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata”.

Što znači “obavlja se”

Ustavnopravni eksperti Sanja Barić i Robert Podolnjak nisu se htjeli upustiti u tumačenja, prepuštajući to Ustavnom sudu, koji bi i njih to mogao pitati. Krunislav Olujić tumači da izbori trebaju započeti, a ne i završiti u danom roku, što znači da je i 19. siječnja ustavan datum za prvi izborni krug. Ali ako je ustavotvorac imao to na umu, zašto onda nije umjesto “obavlja se” napisao “započet će”!? “Obavljati” je trajni glagol koji upućuje na proces koji može sadržavati jednu, ali i više radnji, ovisno o tome je li predsjednik izabran u prvom krugu ili se izbori ponavljaju. Uistinu je teško smisao glagola “obavlja se” rastegnuti tako da mu se pripiše značenje “prve od više radnji”.

Toj odredbi u Ustavu prethode dvije koje govore o ponavljanju izbora nakon 14 dana ako ni jedan kandidat ne osvoji većinu glasova svih birača koji su glasovali. I to upućuje na to da se vodilo računa o mogućem ponavljanju izbora u okviru zadanog roka. Na protekla dva predsjednička izbora drugi izborni krug održan je u ustavnom roku (do 18. siječnja), 10. siječnja 2010. i 16. siječnja 2005. U potonjem slučaju na danas.hr našli smo tumačenje tadašnjeg SDP-ova pravnog eksperta, danas ustavnog suca Mate Arlovića koji je nasuprot HDZ-u 2004. tvrdio da se izbori ne moraju održati u prosincu nego mogu i 2. siječnja pa je iznio i sljedeće: “Izborni dan drugog kruga izbora bio bi 16. siječnja 2005. godine, što je također nedjelja, a ispoštovat će se i svi izborni rokovi”. Iz te rečenice proizlazi da je imao na umu 18. siječnja kao ustavni rok za oba izborna kruga. Analogno tome, sada 11. siječnja za prvi izborni krug nije ustavno jer bi se drugi krug mogao održati tek 25. siječnja. Arlović ne mora kao ustavni sudac imati isti stav, ali očito je kao političar pravno promišljao jer je HDZ to poštovao.

I konačno, Zakon o izboru predsjednika RH propisuje da Vlada raspisuje “izbore”, dakle u množini, u roku koji omogućava da se “oni obave” u najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata. Ako je ispravno tumačenje Krunislava Olujića, onda je taj članak 3. ZIPRH-a protuustavan i Ustavni sud trebao ga je ukinuti.

Isti broj glasova

Argument da bi isti broj glasova u drugom krugu doveo do “probijanja” ustavnih rokova pa da i iz toga proizlazi da je bitno samo da se prvi krug održi u danom roku, teoretske je prirode jer se to još nigdje u svijetu nije dogodilo. Uostalom, slijedom iste teorije, to se može više puta dogoditi pa je onda moguće i da aktualnom predsjedniku istekne mandat prije nego se izabere novi. Pa što!? U takvom izvanrednom slučaju dužnost predsjednika obnašao bi predsjednik Sabora.