Stier: Podržavam zaštitu nedjelje kao neradnog dana

Ima li mjesta za kršćanske vrijednosti u političkoj areni? Kakva je uloga demokršćanskih stranaka u Europi? Ima li mjesta za kršćane u strankama ljevice i bježi li HSS od kršćanske tradicije? Pitanja su to o kojima će danas na Kaptolu u Tribini grada Zagreba govoriti Davor Ivo Stier, politički tajnik HDZ-a, SDP-ovac Mirko Lukić, Nenad Matić, bivši HSS-ovac, sad čelnik Zelene liste, profesor Danijel Labaš, Anton Kliman, bivši ministar turizma, te karlovački župan Damir Jelić.

Vjera nije privatna stvar

– Demokršćanstvo kao politička platforma, inspirirana univerzalnim vrijednostima kršćanskog humanizma nije isto što i klerikalizam, naprotiv, izričito je protiv klerikalnog pristupa. Neće se koalicije koje vladaju slagati u dogovoru sa svećenicima, biskupima... i na njihov naputak jer to bi bio klerikalizam. No demokršćanstvo traži da se u pluralnom društvu javno zastupaju i kršćanske vrijednosti i razvijaju politike za rješavanje konkretnih problema, za razliku od ekstremnog sekularizma koji traži da se vjera iskazuje isključivo u privatnoj sferi – kaže Stier. Na upit zašto HDZ ne zastupa demokršćanske vrijednosti kad je riječ o radnicima i nedjelji kao neradnom danu Stier uzvraća: – Mi jesmo, što se mene tiče, za zaštitu radničkih prava, reguliranje rada nedjeljom, odnosno zaštitu nedjelje kao neradnog dana uz neke iznimke. To podržavam. Ali HDZ uz demokršćansku komponentu obuhvaća i širi prostor...

Nenad Matić drži da se HSS, odnosno čelnik Krešo Beljak udaljio od kršćanske tradicije. Da je HSS demokršćanska stranka, govori i to što je, kaže, to jedina stranka koja već 11 godina ide na hodočašće u Mariju Bistricu na kojem se skupi 10.000 ljudi.

– Većina članova HSS-a, koji u svom pozdravu ima vjeru u Boga i seljačku slogu, drži se kršćanskih vrijednosti. Današnji HSS, odnosno predsjednik Beljak otišao je u kontrasmjeru i to nema veze s temeljima HSS-a. Zloupotrebljavaju se neke Radićeve izjave u kojima se sukobljavao s crkvenim dužnosnicima da bi se reklo da je bio lijevi. Ne može se tumačiti da je Radić bio protiv vjere i kršćanstva jer se u govoru sukobio s popunjenim svećenikom koji je jeo puricu, a Radić je rekao da to nije u redu, da ljudi gladuju i jedu kruh nedjeljom, a oni u župnom dvoru puricu.

Teologija oslobođenja

Mirko Lukić, SDP-ovac i čelnik udruge Kršćanski demokrati, ističe da je i cinicima jasno da od oko 700 do 800 tisuća glasova, koliko dobije lijeva koalicija na nekim izborima, barem njih pola milijuna dolazi što od praktičnih, što od deklarativnih vjernika.

– Socijaldemokratska doktrina, počevši od početaka marksističke teorije, u sebi ima utkane niti kršćanske dogme. Početkom 70-ih u Južnoj Americi dominikanski svećenik Gustavo Gutierrez objavio je knjigu “Teologija oslobođenja” u kojoj je postavio temelje kršćanskog socijalizma. I papa Franjo dolazi iz tog podneblja. Univerzalne kršćanske vrijednosti nisu u sukobu s ljevicom – ističe Lukić.

Demokršćanska ideja jaka u srednjoj Europi