Debela glava, Lanterna, Gustinja, Lovrečica, Puntižela, Ladin gaj... Malo tko bi u kvizu točno odgovorio na pitanje što povezuje te lokacije. Odgovor je: to su nalazišta fosilnih ostataka, kakvih je na teritoriju Hrvatske točno 23.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poslalo je u javno savjetovanje nacrt Rješenja o proglašavanju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode pa, ako se ono prihvati, bit će, na primjer, zabranjeno uništavati zaštićene fosile dinosaura i provoditi zahvate koji mogu dovesti do njihova oštećenja.
Zabranit će i njihovo skupljanje u prirodi. Na 22 nalazišta pronađeni su otisci dinosaura, a na jednom okamenjene kosti. Važni su zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovne i znanstvene važnosti. Svaki novootkriveni fosil dinosaura i njegovo nalazište proglasit će se zaštićenim dijelom prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, piše u nacrtu. Nalazištima upravljaju javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima ili drugim zaštićenim dijelovima prirode.
Prvi nalaz fosila zabilježen je prije stotinjak godina, kad je vlasnik pivovare i paleontolog amater Adolf Bachofen von Echt na Velikom Brijunu uočio goleme tragove gmazova koji su se prije 125 do 100 milijuna godina šetali područjem iz kojeg će kasnije nastati brijunsko otočje. Dinosauri su živjeli tijekom jure i krede i bili su najveći organizmi. Dijelili su se na mesojede, specifične po stopalima s po tri prsta, i biljojede, koji su bili većih dimenzija.
Desetak vrsta dinosaura
– Na području Nacionalnog parka Brijuni do danas su otkrivena četiri nalazišta. Najveće i stratigrafski najstarije poznato nalazište u ovom dijelu Europe otkriveno je u kamenolomu Kirmenjak, gdje je pronađen 971 otisak, od kojih 161 tvore 23 staze kretanja – objašnjavaju u Ministarstvu.
Najviše je nalazišta u Istarskoj županiji. Područje Hrvatske dio je paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. Tijekom razdoblja jure i krede na karbonatnoj platformi dolazi do okopnjavanja pa su stvoreni uvjeti za razvoj dinosaurskih populacija.
– Većina nalazišta fosila dinosaura u Hrvatskoj loše je očuvana. Posebno su ugrožena nalazišta na području autokampova i ona u blizini naselja zbog namjernog i nenamjernog vađenja očuvanih ostataka te oštećivanja – kažu u Ministarstvu.
Obalna nalazišta ugrožena su zbog ronilačkog turizma i prirodnog djelovanja mora koje ih nagriza. Fosili koji se nalaze u kamenolomima ugroženi su zbog mogućnosti uništavanja nalazišta tijekom iskopa i miniranja. Najveće nalazište otisaka divovskih stopa pronađeno je na Fenoligi, otoku dinosaura kod rta Kamenjak. Na rtu Trstike/Debela glava pronađeni su otisci četveronožnih dinosaura biljojeda koji su bili dugi oko 15 metara, a starost im se procjenjuje na oko 100 milijuna godina. Dario Boscarolli, ronilac iz talijanskog Monfalconea, 1992. slučajno je na morskom dnu kod Bala otkrio nalazište kostiju.
Pretpostavlja se da je na tom području živjelo desetak vrsta dinosaura, među kojima i brachiosaurus, težak i do 30 tona. Bale su uvrštene u Svjetski popis paleontoloških nalazišta. U Nacionalnom parku Brijuni napominju da se u vapnenačkom kamenom bloku donesenom iz nekog od brijunskih kamenoloma lijepo vidi troprsti otisak stopala dinosaura koji je pripadao krupnom mesojedu iz skupine teropoda.
39 sukcesivnih otisaka životinje
– U okviru ovog širokog razdoblja brijunske dinosaure možemo smjestiti u razdoblje krede, prije 145 do 65 milijuna godina, te tako možemo reći da na otoku imamo “kredni park”. Za sada su nam poznati otisci na rtu Vrbanj, Ploče, Kamik/Plješivac te Trstike/ Debela glava – kažu.
Na otočiću Fenoligi postoji oko 150 otisaka. Tragove su 1975. otkrili slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec, a taj je lokalitet poseban jer su na istom mjestu pronađeni otisci mesojednih i biljojednih dinosaura, a većina otiska grupirana je u staze.
– Iz njih je moguće odrediti način kretanja dinosaura, njihovu brzinu, veličinu te čak dobiti uvid u ponašanje. Najveća staza dužine 19,5 metara sastoji se od 39 sukcesivnih otisaka životinje koja se kretala četveronoške. Te je kružno-eliptične otiske veličine 30 do 40 centimetara, na kojima se često mogu uočiti i tragovi zdepastih prstiju, ostavio biljojedni dinosaur sauropod. Imao je dugačak vrat, malu glavu i ovalno tijelo. Procjenjuje se da je sauropod bio dugačak 11 metara, glava mu je bila na visini od tri metra, a težio je čak 13 tona. Drugi tip otisaka su troprsti otisci dvonožnih dinosaura mesojeda teropoda i ornitopoda – objašnjavaju u Javnoj ustanovi Kamenjak.