Dolaze nam temperaturni minusi, no to, dakako, nije niti neobično, niti nezabilježeno, jer siječanj i veljača su najčešći mjeseci s izmjerenim minimumima. Upravo je 13. siječnja 2003. godine, prema podacima DHMZ-a, izmjerena najniža temperatura zraka u Hrvatskoj - u Gračacu je termometar tada pokazao čak -34,6 °C, a istog dana te godine debeli je minus okovao i Otočac u kom je bilo izmjereno – 30,1 Celzijevaca. No, prema neslužbenim, ali ipak spominjanim podacima, od te je prehladne i ne tako davne 2003. hladnija bila gotovo stoljeće daleka 1929. kada je, 4. veljače, u Gospiću izmjereno čak -36,0 °C, a dan ranije, u Čakovcu, -35,5 °C.
Službeno, s izmjerenih minus 30 stupnjeva Celzijusa i niže, svoje su mjesto na tablici do sada najnižih izmjerenih temperature zraka u Hrvatskoj na meteorološkim postajama DHMZ-a dobili Gračac i Otočac, Gospić, Zalesina, Lovinac, Zagreb Maksimir i Vinkovci. Uz spomenutu 2003., godine s najčešće izmjerenim minimumima su 1956., 1963., 1985., 2012. i 2017.
U Večernjakovoj arhivi 'ledenim je slovima' upisana i 2006. godina – tog je 22. siječnja Hrvatska cvokotala na minus 20 Celzijevih stupnjeva, a 25. siječnja te godine bila je najhladnija zemlja u Europi. Glavni krivac za tadašnje debele, temperaturne minuse bila je sibirska anticiklona pristigla iz Rusije na čijem je sjeverozapadu tog siječnja izmjereno minus 40 Celzijevih stupnjeva. Ta je anticiklona pokrenula val ekstremne hladnoće koji je i temperature u zemljama istočne i središnje Europe spustio do dvoznamenkastih minusa, pa se tako tog siječnja na sjeveru skandinavskih zemalja temperatura spustila do čak minus 42,6 stupnjeva ispod nule. Ekstremni su minusi bili izmjereni i u planinskim dijelovima Lijepe Naše te kotlinama Like i Gorskog kotara, a zbog jakog sjevernog vjetra koji je puhao u unutrašnjosti te olujne bure na Jadranu, osjećaj hladnoće bio je mnogo jači od stvarnih minusa koje su pokazivali termometri.
U Zagrebu kao u Sibiru
Najniža temperatura u Zagrebu zabilježena je u siječnju, 1950. godine, kada se živa u termometru spustila na -24,3 stupnja Celzijusa, a repriza te hladnoće zabilježena je i u siječnju 1963. godine, kada je temperatura bila 24 stupnja ispod nule. U našoj je arhivi po hladnoći 'zapamćen' i 10. siječnja 1967., kada je s izmjerenih - 21 stupanj Celzijus, Zagreb bio samo 4 stupnja topliji od hladnog Sibira. Isti je minus tada izmjeren i na zagrebačkom aerodromu, dok je u Maksimiru tog dana izmjereno minus 19 Celzijevaca. Te je zime čak i u Sinju bilo izmjereno minus 22, a u Osijeku minus 23 Celzijeva stupnja.
No i unatoč ekstremnim, zimskim uvjetima promet se prvih dana, kako bilježi Večernjakova arhiva, odvijao redovito, ceste su bile očišćene, posipane i prohodne. Većih problema nije bilo niti u željezničkom prometu, pa je čak i vlak koji je prometovao preko snijegom zatrpane Like, na odredište stigao sa samo 2 minute zakašnjenja. No, to dobro stanje u prometu ipak nije potrajalo.
Praćen jakim vjetrom, gust snijeg je te 1967., u hrvatskoj metropoli neprekidno padao čitavu noć, a nevrijeme se pred jutro pretvorilo u pravu snježnu mećavu. Zbog nestanka struje, u ranim jutarnjim satima, Zagreb je bio bez tramvaja, a uslijed ekstremne hladnoće došlo je i do kvarova na gornjim vodovima. Kaos je zavladao i u željezničkom prometu, vlak iz Sarajeva kasnio je 220, a vlak iz Beograda 120 minuta. Te je zime, prije više od pola stoljeća, Drava bila okovana ledom, a kako bi se razbile debele, ledene barijere i na Dravi i Dunavu, u pomoć su bila pozvana četiri mađarska ledolomca.
Tih je siječanjskih dana snijeg satima, neprekidno padao čak i u Rijeci i Opatiji, a u izobilju ga je, na radost djece, bilo i na Krku, Cresu te Lošinju. Kakav će biti siječanj 2025., hoće li u povijest mjerenja ući po debelim minusima ili temperaturnim plusevima, uskoro ćemo vidjeti.
GALERIJA Znate li u kojem gradu napada najviše snijega? Svake godine bude oko 8 metara, evo kako izgleda
Tražiš djevojku za jebanje za blagdane? Posjeti stranicu ROKA.LOL