Hoće li novi ovršni zakon doista biti jeftiniji i pravedni za dužnike?

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je jučer radnu verziju dugoočekivanog Ovršnog zakona, za koji tvrdi da će biti brži, jeftiniji i pravedniji za dužnike.

Na zakonu će se raditi do jeseni, a zatim provesti javna rasprava kako bi zakon na snagu stupio iduće godine, no promjene koje su već sada predstavljene minimalne troškove ovrha trebale bi smanjiti na 300 kuna, a do sada su, po ministrovim riječima, za dug od 100.000 kuna iznosili 1842 kune.

Javnog bilježnika bira sud

Vlada, među ostalim, namjerava potpuno ukinuti mogućnost fiducijarnog upisa vlasništva nad nekretninama pa će bankama kao osiguranje ostati isključivo hipoteke.

Nositelj ovrhe ponovo bi postali sudovi. Iako javni bilježnici ostaju u postupku, oni više neće moći ispostavljati ovrše isprave i bit će samo pomoćno tijelo u postupku. Javnog bilježnika više neće birati vjerovnik, nego nadležni sud po abecednom redu. Iako je bilo pritisaka da se bilježnici u potpunosti maknu iz ovrha, Bošnjaković objašnjava kako bi to zatrpalo sudove budući da godišnje rješavaju i do 700.000 predmeta.

Novi bi zakon trebao smanjiti i neinformiranost dužnika, budući da se do sada ljudima sjedalo na račun, a da nisu ni znali da se vodi ovršni postupak. Bošnjaković navodi da je na Fini bilo čak 160 tisuća predmeta o kojima građani nisu znali, zbog čega će se dužnicima ubuduće u dva navrata poštom dostavljati obavijest o ovrsi i dostavljati u pretinac e-građani.
Bošnjaković najavljuje i digitalizaciju ovršnog postupka.

Kako bi se osigurala jeftinija ovrha, uvodi se obrazac za pokretanje postupka pa više neće biti troška za sastavljanje prijedloga vjerodostojne isprave, a koliko će koštati sam obrazac, utvrdit će se naknadno.

Briše se, također, i obveza pribavljanja potvrde o izvršnosti rješenja, koja košta 250 kuna, a izvršnost će ubuduće utvrđivati sud po službenoj dužnosti. Planirano je i ukidanje zaračunavanja predvidivih troškova za dužnike koji ne pristanu platiti dug. Također, ovrhu više neće biti moguće provesti nad božićnicom, uskrsnicom, regresom i drugim nagradama do neoporezivog iznosa, odnosno do 2400 kuna godišnje, kao ni nad troškovima odvojena života i službenog puta i sl.

Planirane promjene odnose se i na ovrhe nad nekretninama, a Vlada namjerava proglasiti moratorij na deložacije iz jedine nekretnine u zimskom periodu, odnosno između 1. studenoga i 1. travnja. Povećava se i iznos glavnice duga ispod kojega se ne smije ovršiti jedina nekretnina sa sadašnjih 20.000 na 40.000 kuna.

Razumna zatezna kamata

Redoslijed provođenja ovrhe Vlada ne namjerava dirati, iako je upravo taj redoslijed, po kojem se prvo naplaćuju troškovi ovrhe, trpio najviše prigovora. Ministar Bošnjaković smatra, međutim, da taj dio ovršnog postupka ne treba dirati jer, kaže, svi moraju biti svjesni kako netko ne može naplatiti svoj novac. Pritom je istaknuo da je zatezna kamata od 7,5 posto razumna i da nije točno da kamate nerijetko nadmaše i sam iznos duga.

– Sa zateznom kamatom kakvu ima Hrvatska, da bi kamate premašile glavnicu duga, trebalo bi proći 14 godina – izračunao je ministar Bošnjaković. 

Inicijativa Ovršni ustanak ispred Sabora urudžbirala donacije Martini Dalić