Prošli je tjedan bio jedan od najboljih u mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Najprije su demokrati u ponedjeljak održali prve predizbore u Iowi, a cijela je Amerika govorila o blamaži zbog odgađanja objave rezultata. Zatim je u utorak Trump održao govor o stanju nacije, koji su mnogi konzervativci pohvalili, a u srijedu je u Senatu oslobođen od optužbi za opoziv. Trump je dosegnuo i dosad najvišu podršku Amerikanaca u ispitivanjima javnog mnijenja – za njega je danas 49 posto građana.
Opozicija predsjedniku baš u trenutku kad je trebala biti najsnažnija, čini se možda i u najvećem rasulu dosad. Demokratska stranka koja je tri godine upozoravala na loše politike predsjednika, a u tomu je imala i veliku podršku američkih medija i vlada savezničkih zemalja, našla se u žrvnju ideoloških borbi koje prijete jedinstvu opozicije neuobičajenu mandatu trenutnog predsjednika.
Izrazito duga američka kampanja za predsjedničke izbore u Demokratskoj je stranci dosad istaknula četvero kandidata koji se bore da budu izazivači Trumpa na izborima 3. studenoga ove godine. To su dvoje lijevih centrista, bivši potpredsjednik zemlje Joe Biden (77) u mandatu Baracka Obame i bivši gradonačelnik malog South Benda Pete Buttigieg (38) te dvoje senatora s krajnje ljevice, Bernie Sanders (78) i Elizabeth Warren (70). Ideološka podjela dobro simbolizira problem u Demokratskoj stranci: kandidati se ne bore samo s programom kako pobijediti Trumpa, već neki, posebno Sanders i Warren, žele promijeniti cijelu zemlju, što dio demokratskih birača nikako ne želi.
Traži se umjereni kandidat
Na izborima u Iowi prošlog tjedna Sanders i Buttigieg dijelili su prvo mjesto s vrlo malom razlikom. Sljedeći su predizbori na redu već sutra u New Hampshireu, a predizborne ankete pokazuju Sandersovu prednost. Zbog toga se čini da taj samoprozvani socijalist u ovom trenutku ima vjetar u krila. Njegovi su birači velikom većinom mladi demokrati, često bijeli, energični i skloni aktivizmu.
Sandersu mnogi spočitavaju da je proširio svoju, ali ne i demokratsku bazu jer bi za njega glasali oni koji ne bi nikad za neke od njegovih stranačkih kolega. Prema anketi bostonskog koledža Emerson, 87 posto Bidenovih birača tvrdi da bi na predsjedničkim izborima glasali za bilo kojeg demokrata koji dobije stranačku nominaciju protiv Trumpa. To kaže i 90 posto birača E. Warren te 86 posto glasača Buttigiega. No, tek 53 posto onih koji su za Sandersa. Mnogi bi njegovi ljevičarski birači radije ostali kod kuće nego glasali za centrista.
Sanders ima nekoliko očitih problema: demokrati se boje da neće privući centrističke birače ako se bude u studenome borio protiv Trumpa, a upitno je i njegovo zdravlje jer je ovaj 78-godišnjak prije nekoliko mjeseci doživio srčani udar. No, najveće je kritike dobivao zbog planova u gospodarstvu. Želi uvesti poreze najbogatijima, ali i srednjoj klasi, kako bi platio goleme izdatke za zdravstveno osiguranje koje bi preuzela vlada. Amerikanci više ne bi zdravstveno osiguranje mogli imati preko privatnih tvrtki, a kako su mnogi od njih zadovoljni svojim policama, taj je plan podosta kontroverzan. Prema procjenama Briana Riedla s Instituta Manhattan, ostvarenjem Sandersovih planova vladina potrošnja popela bi se na 70 posto BDP-a (SAD sad ima oko 38, Švedska 50, a Hrvatska 45 posto), a polovica bi radnika u SAD-u bilo zaposleno u javnom sektoru. Ukratko, riječ je o pravim socijalističkim politikama.
Sandersu pritom ne pomaže ni njegova prošlost jer je znao isticati pozitivne strane komunističkih režima, na što su Amerikanci vrlo osjetljivi. Na svoj je medeni mjesec 1988. otišao u Sovjetski Savez, gdje je hvalio neka od njihovih rješenja. Nedavno je desna organizacija Project Veritas skrivenom kamerom snimila nekoliko zaposlenika koji rade za Sandersovu kampanju. Jedan je od njih hvalio gulag koji “treba i Americi” kako bi se tamo preodgajali republikanci.
S druge strane, senatorica Elizabeth Warren, koju često uspoređuju sa Sandersom, sebe je znala opisati kao uvjerenu kapitalisticu, ali pritom vjeruje da kapitalizmu trebaju ozbiljne promjene. No, mnogi su je kritičari označili kao prikrivenu socijalisticu. Želi uvesti poseban porez za bogataše, što neki opisuju kao neustavnu politiku. Isto tako, planira razbiti tehnološke gigante, poput Facebooka, Amazona i Googlea, na manje tvrtke koje bi država regulirala. Warren ima još jedan problem: niz neistina koje je iznijela tijekom svoje karijere. Najveći je skandal izazvala tvrdeći desetljećima da je indijanskog podrijetla, a Washington Post prošle je godine otkrio da se tako predstavljala još u 1980-ima kako bi napredovala u karijeri. Prije dvije godine objavila je rezultate svog DNK testa koji je otkrio da je njezino indijansko podrijetlo neupitno, ali i vrlo malo važno u ukupnom broju gena. Indijanske su se udruge razgnjevile te su poručile političarki da nije bitna krv, već pripadnost plemenu, što Warren nikada nije bila. Morala se ispričati.
No, isto tako je tvrdila da je dobila 1971. otkaz iz srednje škole zato što je bila “vidljivo trudna”, da bi na kraju ispalo da joj je škola ponudila ugovor koji je ona odbila. U kampanji tvrdi i da joj je otac bio domar, što je razljutilo njezina brata koji tvrdi da njihov otac to nikad nije bio. Tvrdila je i da su joj djeca išla u javne škole, a novinari su saznali da su uredno pohađala privatne. Isto tako, vodi politiku protiv bogatih ljudi, a i sama je multimilijunašica. Niz tvrdnji vrlo upitne istinitosti Elizabeth Warren te njezin prikriveni socijalizam, kao i otvorena sklonost toj politici Bernieja Sandersa, demokratski establišment shvaća kao noćnu moru. Dio njih panično traži umjerenog kandidata s manje mana koji bi mogao ujediniti birače protiv Trumpa, ali i tu postoje problemi. Jedan od prošlotjednih pobjednika iz Iowe Buttigieg ima samo 38 godina i unatoč dobrom prvom rezultatu, malo mu analitičara daje velike šanse. Najpoznatiji je po prijedlogu da se poveća broj sudaca Vrhovnog suda, vrlo važne institucije za provođenje politike u SAD-u.
Uoči i neposredno nakon predizbora u Iowi, neke su publikacije poput New York Timesa i Economista objavile tekstove s tezom da najveće šanse protiv Trumpa ipak ima umjereni kandidat, što se donekle može tumačiti kao podrška kandidaturi Joea Bidena. Najiskusniji, najozbiljniji i najumjereniji kandidat Demokratske stranke ipak ima velike mane, što se vidjelo i prošlog tjedna u Iowi, zbog čega je završio četvrti, nakon Buttigiega, Sandersa i Warren. Prije svega, ima 77 godina i često djeluje vrlo umorno, znatno više od još starijeg Sandersa.
Političar starog kova
No, još je uvijek glavni favorit zbog dvije stvari: jedna je spomenuta umjerenost zbog koje podsjeća na demokrate starog kova, zbog čega može tvrditi: Ja sam ovdje najnormalniji i sa mnom imate najveće šanse pobijediti Trumpa. Drugi je razlog potpredsjednički mandat uz Baracka Obamu, kojeg mnoge manjine gledaju vrlo pozitivno. Zbog njegove povezanosti s Afroamerikancima i radničkom klasom, on čeka predizbore u državama u kojima živi više manjina poput Južne Karoline, gdje se predizbori održavaju 29. veljače.
No, iz prikrajka čeka Michael Bloomberg, vrlo uspješni poduzetnik i bivši gradonačelnik New Yorka, koji zastupa prave centrističke politike. Zalaže se za slobodno tržište, ali i on bi želio više oporezivati bogatije. On se nije ni natjecao u Iowi te čeka da se Biden posklizne kako bi uskočio u njegovo sedlo na kasnijim predizborima i predstavio se kao jedini umjereni spasitelj stranke koji može pobijediti Trumpa. Zbog toga ruši rekorde u trošenju na reklamne kampanje, a kako posjeduje 60 milijardi dolara i opisuje ga se kao 14. najbogatijeg čovjeka na svijetu, jasno je da si to može priuštiti. No, i Bloomberg je ušao u 78. godinu.
Zbog ideološkog i generacijskog sukoba u Demokratskoj stranci, koja se godinama zaklinjala da će ujedinjena stati protiv Donalda Trumpa i pobijediti ga, američkoj stranci lijevog centra prijeti implozija. Pa ako u studenome Trump osvoji drugi mandat, više nego ikad moći će to zahvaliti svojoj oporbi.
zašto niste objavili Trumpov govor o stanju nacije. To je demokracija u kojoj su mediji u službi zla i protiv slobada i intersa naroda.