Hrvatska nakon završetka gradnje autocesta sav svoj napor usmjerava u gradnju željezničke infrastrukture – poručio je jučer ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na konferenciji “Potpora Europske unije za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj: trenutne mogućnosti i buduće perspektive” koju je u Zagrebu organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u suradnji s Hrvatskim saborom, Udruženjem europske željezničke industrije (UNIFE) i Savezom za željeznicu.
Butković je najavio da će uskoro 10-ak inženjera iz Hrvatskih autocesta, koji su vodili gradnju autocesta, prijeći u HŽ Infrastrukturu kako bi se ubrzalo i poboljšalo projektiranje na željeznici. Nakon Pelješkog mosta, hrvatski prioritet je, prema Butkovićevim riječima, gradnja nizinske pruge. A cilj je da ona bude sagrađena do 2030.
Nedostatna ulaganja
Maja Bakran Marcich, zamjenica direktora Opće uprave za mobilnost i promet u Europskoj komisiji, istaknula je da željeznice u RH bitno zaostaju za prosjekom EU pa navela podatak da je dovršenost osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN–T), kad je riječ o željezničkoj mreži, kod nas na razini pet do šest posto, dok je prosjek EU 60 posto. Ona je kazala i da zastarjela i ograničena infrastruktura rezultira niskom konkurentnošću željeznice, a tome dodatno doprinose nedostaci zakonskog okvira i dominantan položaj javnih poduzeća. Željeznice u Hrvatskoj, prema riječima Bakran Marcich, obilježavaju i višegodišnja nedostatna ulaganja pa se tako planovi investicija kontinuirano ne ispunjavaju. Iznijela je podatak da je HŽ Infrastruktura u 2014. realizirala svega 30 posto plana investicija. Stoga je željeznička mreža stara i loše tehničke kvalitete pa ne čudi da je prema Word Economic Forumu kvaliteta željeznica u RH druga najniža u EU s ocjenom 2,73, dok je prosjek EU 4,36. Hrvatska je pak od ulaska u EU iz fondova dosad povukla 865 milijuna eura, istaknula je Bakran Marcich.
Škrlec je među ostalim kazao da gradnja pruge za vlakove velikih brzina poput Eurostara zahtijeva međudržavne pregovore koje trebamo pokrenuti jer postoje potencijali povezivanja unutar dunavske i jadransko-jonske makroregije.
Koliko čujem u HŽ Infrastrukturi su se ovih dana zaposlile dvije osobe s vrlo malo staža, kao savjetnici Uprave. Ukoliko je to istina teško će nam biti bolje.