Svima im je zajedničko da uspješno odolijevaju državama o čije su se zakone ogriješili te da uglavnom žive više ili manje lagodnim životima. Svoj ilegalni 'biznis' nerijetko nastavljaju u zemljama u kojima su potražili utočište, ne strahujući odveć da će biti otkriveni i uhićeni.
Traže 335 Hrvata
Kada i posrnu i padnu u ruke zakona, nerijetko se događa da matičnoj zemlji koja ih traži ne budu izručeni. Bjegunaca čija se imena nalaze na crvenim tjeralicama Interpola trenutačno je oko 75 tisuća. Među impozantnom brojkom traženih bjegunaca nalazi se i oko 1300 državljana Republike Hrvatske, doznajemo u MUP-u.
– Taj broj nije fiksan jer se neprestano izdaju nove tjeralice, a ukidaju one realizirane – objašnjavaju u MUP-u. Crvene tjeralice raspisuju se za osobama koje traži neka država ili više njih zbog kaznenog postupka koji je u tijeku ili pak zbog izdržavanja kazne zatvora. Hrvatska trenutačno ima raspisanih 988 tjeralica, a većina njih odnosi se na osobe s hrvatskim državljanstvom. Ostalo su državljani BiH, Srbije, Kosova, Mađarske, Italije i Slovenije. Međutim, bjegunce s hrvatskom putovnicom traže i druge zemlje. Strani uredi Interpola trenutačno su u potrazi za 335 hrvatskih državljana. Međunarodna organizacija kriminalističkih policija, kako je pun naziv Interpola, na snazi ima nekoliko vrsta tjeralica. Osim crvenih, postoje još i plave, zelene, žute, crne, narančaste i ljubičaste tjeralice.
Crvena boja – uhićenje
Zelene se objave, primjerice, raspisuju za osobama koji su višestruki počinitelji kaznenih djela, odnosno kazneno su odgovorni u tri ili više država ili se kaznena djela tiču triju ili više država. One nisu javno objavljene, a kako doznajemo, u posljednjih nekoliko godina nijedna zelena objava za hrvatskim državljaninom nije došla u zagrebački Interpol.
– Za razliku od zelene objave, crvena traži vrlo jasno i konkretno postupanje, odnosno uhićenje. Plava tjeralica također traži postupanje i slanje odgovora zemlji članici u vidu dostave adrese, identifikacijskog materijala, operativnih spoznaja – kazali su u zagrebačkom Interpolu. Zatim, žute se objave raspisuju za nestalim osobama, a crne s ciljem identificiranja leševa. Narančaste se odnose na predmete, a ne na počinitelje, a ljubičaste upozoravaju na modus operandi i skrovišta pojedinih kriminalaca ili grupa.
"Ušao u zgradu policije u Peruu i zavapio: Izručite me Hrvatskoj"
Nakon što je narkomafija ubila Gorana Stavrića Kljukija u predgrađu Lime u srpnju 2014., njegov prijatelj Igor Mikola (43) preplašio se da ga čeka ista sudbina. Nekoliko dana kasnije predao se peruanskoj policiji i zavapio: "Izručite me Hrvatskoj". Za Igorom Mikolom Hrvatska je raspisala tjeralicu 2005. godine. Tada je pravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog pomaganja u ubojstvu muškarca krajem 1991. kod Pakračke Poljane. Mikola je u javnosti znan kao merčepovac jer se još kao maloljetnik pridružio rezervnom sastavu MUP-a kojem je zapovijedao Tomislav Merčep.
Za ubojstva u Pakračkoj Poljani optužnica je podignuta 1997. Suđenje je okončano 2005. i Mikola je u bijegu bio devet godina. Hrvatska je u rujnu 2014. od Perua zatražila izručenje. Tri mjeseca kasnije njihovo je ministarstvo pravosuđa odgovorilo da je proces u tijeku. Još se ne zna kada će Mikola biti izručen.
Peruanci ga pustili iako je zbog šverca pola tone kokaina osuđen
Slobodan Kašić (72), bivši vaterpolist, glavobolju je istodobno zadavao američkoj Agenciji za droge (DEA), ali i hrvatskom pravosuđu. Lice s tjeralice postao je 2004., nakon što je na Županijskom sudu u Rijeci osuđen na 13 godina zatvora zbog šverca pola tone kokaina vrijednog 55 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Šverc droge organizirao je 1997., kada je kokain u dvama kontejnerima stigao na riječki terminal. Kašić je prvi put 'pao' 2008. kada je uhićen u Venezueli, ali zbog navodnih veza s političkim elitama i podmićivanja ubrzo je pušten. Ponovno je uhićen 2010., kada je Hrvatska tražila njegovo izručenje. Peruanci su taj zahtjev odbili uz obrazloženje da se Kašiću sudilo u odsutnosti, a da njihov zakon ne poznaje takvo suđenje. U travnju 2015. sudu u Rijeci podnio je zahtjev za obustavu izvršenja kazne zbog zastare. Sud je odbio njegov zahtjev.
Nakon atentata na Vjeku Sliška Markoni je otišao u Kolumbiju
Marko Nikolić Markoni (52) na Interpolovoj je tjeralici punih 14 godina. Markoni je optužen za pomaganje u ubojstvu Vjeke Sliška kojem je hicem u glavu na Cvjetnom trgu 22. ožujka 2001. presudio belgijski egzekutor James Cappiau. Ubojstvo kralja poker-aparata Markoni je s kompanjonima mjesecima planirao u stanu u Zagrebu koji je 2010. unajmio pod imenom Marko Antunović. Nikolić je iz Hrvatske pobjegao tjedan dana nakon atentata na Sliška. Letom iz Frankfurta odletio je u Kolumbiju gdje se navodno skriva i dandanas. Njegovo se ime povezuje sa zemunskim klanom i narkokartelima u Južnoj Americi. U Hrvatskoj mu se u odsutnosti sudilo tri puta. Zadnja presuda datira iz travnja 2014. Zagrebački Županijski sud tada ga je nepravomoćno osudio na 12 godina zatvora. Presude su ukidane jer sud nije mogao precizno odrediti je li Markoni pomagač ili supočinitelj.
Mađari čuvaju šefa MOL-a i svoje "nacionalne interese"
Zsolt Tamas Hernadi (54), stari znanac bivšeg premijera Sanadera, dvaput se našao na tjeralici Interpola. Prvi se put na njoj našao u listopadu 2013., kada mu je sudac zagrebačkog Županijskog suda odredio istražni zatvor. Čelnik MOL-a optužen je da je početkom 2009. podmitio Ivu Sanadera sa 10 milijuna eura kako bi izmjenom međudioničarskog ugovora MOL dobio premoć u upravljanju Inom. Hernadi se žalio Interpolu te su nakon toga njegov lik i djelo povučeni s tjeralice. Njegovo se ime ponovno počelo crveniti na tjeralici godinu dana kasnije, u veljači ove godine. U Hrvatskoj mu se sudi u odsutnosti za davanje mita. Mađari ga ne žele dati Hrvatskoj jer tvrde da bi time ugrozili svoje nacionalne interese. Pozivaju se i na to da mu se zbog iste stvari sudilo i u Mađarskoj, gdje je oslobođen. Međutim, tamo mu se sudilo za prijevaru, a ne za podmićivanje.
Nijemci ga ne žele izručiti jer tvrde da mu je slučaj u zastari
Još jedan tajkun koji se zbog sumnjivih sklapanja ugovora i zlouporabe položaja i ovlasti našao na tjeralici jest Ivan Radošević (62). Kontroverzni poduzetnik u Hrvatsku se vratio 90-ih i kupio nekoliko tvrtki – vinkovačku Krmu, Zagrepčanku, Tvornicu autobusa Zagreb i riječki Autotrans. Trenutačno mu se u Hrvatskoj sudi zbog sumnje da je Zagrepčanku oštetio za 102 milijuna kuna. On je s Krmom 1997. sklopio ugovor kojim je Zagrepčanka Krmi dala nekretnine u Heinzelovoj vrijedne 116,5 milijuna kuna iako je Krmi dugovala samo 14,3 milijuna kuna. Radošević slobodno šeće Njemačkom već godinama, gdje je navodno ugledni poduzetnik. Tjeralica za njim raspisana je 2006. Nijemci su ga 2014. odbili izručiti Hrvatskoj jer je njihov državljanin, a oni smatraju da je u slučaju za koji mu se sudi nastupila zastara.
Između dviju tjeralica uspio se drugi put skrasiti u BiH
Bivši počasni konzul u Švicarskoj i Njemačkoj pod povećalo javnosti došao je kada je prevario kupce koji su kupili stanove koje je sagradio u splitskom Pazdigradu. Obitelj Cuzzi prevario je za 140 tisuća eura jer se nisu mogli uknjižiti kao vlasnici nekretnine zato što je to učinila banka kojoj Ante Madunić nije vraćao kredit. Iz Hrvatske bježi u lipnju 2013. i utočište traži u susjednoj BiH. Nakon toga odlazi u München gdje je i uhićen krajem prošle godine, ali ne zbog prijevara, već na temelju tjeralice koju je zahtijevao Općinski sud u Splitu jer kontroverzni građevinar i vlasnik tvrtke Virgula nije pokrenuo stečaj. Međutim, tada je sud povukao nalog zbog pravomoćne presude. Dok je Županijski sud u Splitu opet nalogom zbog prijevara oformio tjeralicu za Madunićem, on se već ponovno vratio u BiH te nije izručen Hrvatskoj.
Bivši načelnik Sibinja dan prije presude utekao preko granice
Još jedan bjegunac koji je iskoristio dvojno državljanstvo i pobjegao u BiH jest i Ivica Batinić (39), bivši načelnik slavonskobrodske općine Sibinj. U BiH se skrasio dan prije izricanja presude, krajem ožujka 2014. Zbog malverzacije sa zemljištima koje je općini Sibinj poklonila država za gradnju zone malog gospodarstva, Batinić i drugi osuđeni su na šest godina zatvora. Njihova malverzacija bila je teška 58 milijuna kuna. Međutim, to nije jedini slučaj u kojemu se bivši načelnik navodno ogriješio o zakon. Optužuje ga se i da je u dva navrata u 2008. i 2009. sastavio lažne popise korisnika socijalne pomoći. Na popis je stavio 98 navodnih korisnika za koje je od Brodsko-posavske županije tražio da im isplate pomoć za ogrjev. Svakom korisniku županija je trebala isplatiti po 950 kuna, što ukupno iznosi 93.100 kuna. Taj je novac Batinić, prema sumnji USKOK-a, spremio u džep, a navodni 'socijalci' ostali su začuđeni kada su čuli da su se našli na Batinićevu popisu sugrađana kojima treba pomoć.
Najpoznatiji bjegunac u Sarajavu proizvodi zdravu hranu
Najpoznatije ime koje se u medijskom prostoru veže uz razdoblje Tuđmanove pretvorbe i privatizacije ime je Miroslava Kutle (57). Zbog zloporabe položaja i ovlasti Hrvatska ga traži od 2010. Protiv njega je u jednom trenutku bilo pokrenuto dvadesetak istražnih i sudskih postupaka. Sumnja se da je imao prste u nezakonitim privatizacijama i sličnim (ne)djelima u tvrtkama kao što su Tisak, Dalma, Globus, Slobodna Dalmacija, Diona... Tisak ga je koštao uhićenja 2000. godine. Pravomoćno je osuđen tek zbog malverzacija u tvrtki Gradski podrum. Pravomoćno je osuđen na 32 mjeseca zatvora. Na dan izricanja presude Kutle je zbrisao u susjednu BiH, čiji je državljanin. Uz mnoga poznata javna lica Kutle je 2000-ih navodno želio ovladati medijskom scenom u Hrvatskoj. U kuloarima se može čuti da je i danas prikriveni vlasnik jednog hrvatskog radija. U BiH najnormalnije živi i radi. U biznis se vratio 2011., kada je u Sarajevu osnovao tvrtku za proizvodnju zdrave hrane.
Naftni magnat koji je imao momčad formule 1 i svoj brend cigareta
Poznati osnivač momčadi formule 1, skijaš u mladosti, poduzetnik čije je ime brend poznatih cigareta... Sve je to Walter Wolf (75), koji se također nalazi i na Interpolovoj tjeralici. Naime, nakon što su za njim tjeralicu raspisali Slovenci i nakon što je Wolf uhićen u Kanadi, hrvatski je MUP također ove godine raspisao tjeralicu za njim.
I u Hrvatskoj i u Sloveniji sudilo mu se u slučaju Patria zbog primanja i davanja mita tvrtki za nabavu oklopnih vozila. Wolf, inače vlasnik slovenskog, austrijskog, hrvatskog, kanadskog i njemačkog državljanstva, na Županijskom sudu u Karlovcu osuđen je zbog poticanja na zloporabu položaja i ovlasti u Karlovačkoj industriji obuće (KIO). Veže ga se uz privatizaciju Purisa, Brodoremonta, KIO-a, Maraske i drugih tvrtki. Wolf je bogatstvo stekao kao naftni magnat 1960-ih.
Kralj privatizacije utočište je nakon optužbi našao u Beogradu
Jedan od prvih hrvatskih tajkuna Josip Gucić (65) na Interpolovoj je tjeralici osvanuo 2008. godine. Hrvatska ga traži zbog niza (ne)djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, odnosno za zlouporabu položaja i ovlasti. U travnju ove godine na splitskom Županijskom sudu osuđen je zbog ratnog profiterstva u tvrtkama Amfora i Primorje.
Točnije, zbog optužbi da je 90-ih nelegalno prisvojio tvrtku Amfora, a dioničarima Primorja isplatio je tek 15 posto cijene dionica koje je od njih otkupio. Za ta je (ne)djela osuđen na osam godina zatvora. Gucić, koji je utočište potražio u Beogradu, svojevremeno je optužen i za podmićivanje sudskog vještaka. Njegovo se ime vezalo i uz aferu Brodokomerc te privatizaciju Osječke pivovare.
>>Završila u zatvoru jer 10 godina u videoteku nije vratila film na VHS kazeti
Pa neka sada netko ustvrdi kako se nekome od ovih poduzetnika na hrvatski način nije isplatilo biti kriminalac?