Europsko tržište rada postojano raste po stopi od jedan posto godišnje, a posebno su u porastu srednje i nisko plaćeni poslovi. Muškarci, mladi i osobe bez visokog obrazovanja imaju bolje mogućnosti zapošljavanja od ostalih skupina. Europska tripartitna fundacija Eurofound, zadužena za tržište rada, dokumentirala je devet novih oblika zapošljavanja koji su se pojavili u državama članicama. Nove forme zapošljavanja pokazuju da se rastuća ekonomija dijeljenja širi i na radnu snagu.
I korist i šteta
Svaki peti zaposleni Europljanin ima ugovor na nepuno radno vrijeme, a u novije vrijeme osim usluga i imovine dijele se i radnici. Prvi od devet novih oblika zapošljavanja nazvali su “podijeljeni radnik” i operacionalizira se tako da se ugovor zaključuje između radnika i više poslodavaca koji se obvezuju da će mu zajedno osigurati punu satnicu. Širok je raspon poslova koji se tako nude, od specijalističkih do usluga u kojima se ne traže velike vještine. Jednako tako nude se i “podijeljeni poslovi”, gdje se za određeni projekt angažira više privremeno zaposlenih radnika, zatim grupno zapošljavanje, suradničko zapošljavanje, rad temeljen na vaučerima, ležeran rad, privremeno upravljanje... Rada u nepunom radnom vremenu ima i u Hrvatskoj i, prema podacima iz 2015., u njega je lani bilo uključeno 84 tisuće radnika do navršene 64 godine života. Kada se uračuna generacija do 74 godine, što je u službenom praćenju čest slučaj, tada bi se broj radnika angažiranih na nepuno radno vrijeme kod nas popeo na 98 tisuća!
Eurofound navodi da neke nove forme, posebno vezane uz ICT sektor, donose obostrane koristi, i radnicima i tvrtkama, no mnoge su i korak nazad zbog niže cijene rada, nepredvidiva radnog vremena i niske razine socijalne zaštite. Istraživačica hrvatskog tržišta rada Iva Tomić kaže da postoje naznake da se ta vrsta fleksibilnih poslova proširila i na nas, ali nitko te procese još nije dokumentirao. Primjerice, Anketa radne snage navodi da Hrvatska ima 217 tisuća samozaposlenih osoba, a po definiciji samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.
Došli i u Hrvatsku
– U Hrvatskoj postoje tvrtke koje se bave iznajmljivanjem “specijaliziranih” radnika drugim tvrtkama (najčešće u IT-u; Crowd employment), svako malo čitamo ili čujemo da dosta naših ljudi, posebice u IT sektoru, radi u Hrvatskoj, ali za strane kompanije (ICT-based mobile work). Dakle, “anegdotalni” dokazi upućuju na to da su netipični oblici zapošljavanja prisutni i na hrvatskom tržištu rada te da ih je sve više, ali nemamo pouzdanu statistiku da bismo ovo mogli potvrditi – ističe Tomić. Direktor Eurofounda Juan Menéndez-Valdés posebno upozorava na poziciju žena koje rade manje plaćene poslove od muškarca. U Nizozemskoj je lani prvi put zabilježeno da je broj radnika na nepuno radno vrijeme bio veći od broja zaposlenih na puno, a Njemačka i Austrija zabilježile su oštar rast takvih ugovora.
>>'Poslodavci nisu tražili povećanje kvota za sezonske radnike'