Cijepljenje je konačno uhvatilo maha, velik je broj građana već cijepljen prvom dozom, pa smo tako zamolili Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo za nekoliko osnovnih podataka te preporuke za drugu dozu.
Kada se druga doza treba primijeniti, postoji li neki period tolerancije, tko zove na administriranje druge doze... Zaključno s četvrtkom u Hrvatskoj je 648.709 građana cijepljeno najmanje jednom dozom cjepiva, a 177.130 građana cijepljeno je s dvije doze.
Razmak između doza
Do sada je najviše primijenjeno cjepiva Pfizer/BioNTech, 460.191 doza. Slijedi AstraZeneca s 244.236 doza, Moderna s 111.661 doza te 146 doza cjepiva Janssen odnosno Johnson&Johnson, dok je 9605 doza sa statusom “nepoznato”. Da bi se postigla puna efikasnost, potrebno je primijeniti i drugu dozu kod onih cjepiva kod kojih je to predviđeno.
Za cjepivo Comirnaty proizvođača Pfizer/BioNTech preporučeni je razmak između dvije doze šest tjedana radi ubrzanja obuhvata cijepljene, a moguće je drugu dozu primijeniti i između četiri do šest tjedana nakon prve doze.
Kod cjepiva Vaxzervia proizvođača AstraZeneca preporučeni je razmak 12 tjedana radi ubrzanja obuhvata cijepljenja i postizanja više učinkovitosti nakon druge doze, ali moguće je drugu dozu primijeniti i nakon četiri do 12 tjedana.
Video - EU uvodi COVID putovnice, Vijeće Europe upozorava na ljudska prava
Kod cjepiva Moderne preporučeno je drugu dozu primijeniti nakon četiri tjedna, a moguće je produljiti taj razmak na od četiri do šest tjedana. Dakle, razmak se između dvije doze kod nekih cjepiva može i smanjiti, odnosno povećati.
– O drugoj dozi se obavještava na isti način kao o prvoj dozi, ako već građani kod same prve doze ne dobiju termin druge doze. Sve osobe koje se ne cijepe iz različitih razloga drugom dozom, trebaju je dobiti čim prije, a potrebno ju je organizirati u sklopu dostupnog cijepnog mjesta – rekla nam je Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a.
Podsjetimo, cjepivo Janssen, odnosno Johnson&Johnson primjenjuje se samo jednom dozom. U svijetu je s jučerašnjim danom primijenjeno 1,1 milijarda doza cjepiva u 174 zemlje, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. To bi bio prosjek od 19,7 milijuna doza dnevno. Međutim, jučer je na redovitoj tiskovnoj konferenciji hrvatskog Nacionalnog stožera bilo riječi i o cijepljenju onih koji su preboljeli bolest COVID-19.
– Donijeli smo odluku da se osobe koje su preboljele COVID-19 trebaju cijepiti samo jednom dozom cjepiva, ne više s dvije. Sada ima dovoljno znanstvenih podataka da druga doza cjepiva nakon preboljenja bolesti ne pridonosi razini imunosti i antitijela. Ako osoba nakon primanja prve doze cjepiva u međuvremenu oboli od bolesti, što se događa, u tom slučaju ta osoba treba primiti drugu dozu toga istoga cjepiva tri do šest mjeseci nakon preboljenja – rekao je jučer doc. dr. sc. Krunoslav Capak te dodao da, prema sadašnjim podacima, imunitet nakon preboljenja bolesti traje tri do šest mjeseci.
Prof. dr. sc. Alemka Markotić potvrdila je kako indijski soj izaziva zabrinutost jer u Indiji uzrokuje velik broj oboljelih.
– Za sada je sedam europskih zemalja koje su identificirale bolesnike zaražene tim sojem plus Norveška. Dobra je vijest da, prema svemu sudeći, od te varijante štite cjepiva koja su registrirana u Europskoj uniji – osvrnula A. Markotić na teme znanstvene platforme Europske komisije održane u četvrtak.
Niz mutanata u Indiji
Što se tiče indijskog soja, prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu misli da nitko ne zna točno koje nove varijante i sojevi se razvijaju u Indiji zbog trenutačne krize.
– Količina zaraze u Indiji ogromna je i vjerujem da mora postojati niz mutanata Cov2, ali u nedostatku tehnologija sekvenciranja toga nismo svjesni. Čak je i za prijavljenu indijsku varijantu B.1.617 (E484Q i L452R u proteinu S) veličina uzorka koja potvrđuje njegovu prevalenciju nije dovoljno velika da bi se potvrdilo je li ova varijanta isključivo odgovorna za povećanu stopu zaraze. Naravno, brojni slučajevi UK i južnoafričke varijante također su zabilježeni u Indiji te je moguće i križanje tih do sada poznatih varijanti – rekao je prof. Đikić.
VIDEO Pogledajte i ovo: Božinoviću ostao upaljen mikrofon, čuo se razgovor s Berošem o Plenkoviću
To je ovaj koji je govorio da je virus stabilan i da ne mutira! Toliko o vjerodostojnosti! Drugog akademika prozivao za šarlatanstvo jer je govorio kako će virus mutirati i vjerojatno postupno izgubiti na potenciji.