Dio Zakona o braniteljima stupa na snagu 2019. jer nema novca u proračunu

Nakon višemjesečnog rada na Zakonu u suradnji s braniteljskim udrugama, nakon višemjesečnog usuglašavanja s ostalim ministarstvima u kojima su donedavno bila disperzirana braniteljska prava, nakon javne rasprave i dva čitanja u Saboru te naposljetku njegova izglasavanja s 93 glasa za i 15 protiv, Zakon o hrvatskim braniteljima i dalje izaziva cijeli niz nedoumica, pa i prijepora.

I mirovina i plaća

Glavna zamjerka oporbe govori o tome da se odredbama zakona – poput one o priznanju prava pripadnicima Narodne zaštite, kao i ponovno otvorenim rokovima za stjecanje statusa ratnog vojnog invalida – broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara.

– Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorio je Franko Vidović.

Nadalje, Most je upozorio na svojevrsnu prijevaru branitelja jer Zakon o braniteljima stupa na snagu čak godinu dana poslije predviđenog roka. Naime, u nacrtu Zakona koji je objavljen još na sjednici Vlade na dan Oluje u Kninu, stoji da zakon stupa na snagu 1. siječnja 2018., dok u konačnom prijedlogu zakona stoji da dio zakona stupa na snagu 1. siječnja 2019. jer očito nisu osigurana sredstva u proračunu pa je primjena jednostavno prolongirana za godinu dana, a ova odgoda se ponajviše odnosi na znatan dio mirovinskih prava branitelja.

U Zakonu nema malodobnih dragovoljaca premda ih je u Domovinskom ratu bilo 3,5 tisuće, a njih 46 je poginulo. Zakon ne “prepoznaje” ni braniteljice, a bilo ih je kada je trebalo: u rat se dragovoljno prijavilo 23 tisuće žena, a poginulo je njih 127. Pozitivne promjene za branitelje odnose se na reguliranje mirovinskih prava. Smanjuje se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu, a ovisit će o broju dana sudjelovanja u obrani Hrvatske u borbenom sektoru. Povećava se iznos najniže mirovine, također ovisno o broju dana sudjelovanja u ratu. Isto tako, novi zakon omogućava zaposlenje branitelja, korisnika starosne i invalidske mirovine a da im se pritom ne obustave mirovine.

Zakonom je, također, izjednačeno mirovinsko pravo hrvatskih branitelja i HVO-a. U obrazloženju zakona stoji da će, za razliku od prijašnjeg zakona koji samo predviđa da će prava pripadnika HVO-a biti regulirana međudržavnim sporazumom, sada zakonom biti regulirana prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Uz 6800 pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2900 kuna, pretpostavlja da će njihov broj narasti za oko tisuću. Branitelji će imati još veće pravo prednosti pri zapošljavanju nego što je to bio slučaj do sada jer se uvodi i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja. Takvi će poslodavci morati plaćati samo doprinose za mirovinsko osiguranje.

Djeca nezaposlenih branitelja ubuduće će imati pravo na školski topli obrok, a u nadležnost Ministarstva vraća se pravo na besplatne udžbenike. Pravo na psihosocijalnu pomoć ostvaruju branitelji te članovi njihovih obitelji, kao i članovi obitelji poginulog ili nestalog branitelja, a riječ je o individualnim ili grupnim savjetovanjima, kriznim intervencijama u slučaju potrebe. Novim zakonom uvodi se naknada za nezaposlene branitelje i njihove obitelji, koja zamjenjuje nekadašnju opskrbninu, a iznos naknade ovisi o broju dana provedenih u ratu. No, ova stavka izazvala je prijepore s oporbom, koja brojku od 82 tisuće nezaposlenih branitelja, koliko je prebrojio ministar Medved, smatra spornom. – Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih branitelja – kaže Franko Vidović.

Pritisak M. Pupovca

U konačnici, u Zakonu je prilično ublažena definicija o oružanoj agresiji iz uvodnog članka. Nakon pritiska Milorada Pupovca, umjesto “velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine”, u Zakonu stoji kako je oružanu agresiju “izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u RH”, a iz definicije su izbačene i paravojne postrojbe iz BiH. Još jedan pritisak urodio je plodom pa je Vlada odustala od ideje da se lokalnim tijelima vlasti nametne obveza financiranja braniteljskih udruga u iznosima od 0,3 do jedan posto njihovih proračuna. Braniteljske udruge financirat će se iz lokalnih proračuna, a ministar Medved tvrdi da će to biti isključivo na temelju njihovih projekata. No, ponajviše razloga za zadovoljstvo braniteljska populacija ima zbog povratka 10 posto iznosa “povlaštenih” mirovina, čime im je Plenkovićeva Vlada vratila ono što im je oduzela Milanovićeva.