Da je dozvola nužna, propisano je u Zakonu o ustanovama i Zakonu o sudskom registru

Nakon što su odlukom rektora Damira Borasa Hrvatski studiji 11. prosinca prošle godine postali fakultetom i tako dobili “statusnu oznaku”, upisali su se 7. siječnja u sudski registar nadležnog Trgovačkog suda u Zagrebu kao samostalna pravna osoba pod nazivom Fakultet hrvatskih studija. I ta bi procedura doista bila pravna formalnost u potvrđivanja fakultetskog statusa, da nije u režiji Hrvatskih studija, odnosno Sveučilišta u Zagrebu, odrađena bez zakonski propisane potrebne suglasnosti Ministarstva obrazovanja.

Zahtjev nije ni poslan

Štoviše, zahtjev za suglasnošću s proglašenjem Hrvatskih studija fakultetom nikada nije ni poslan na adresu ministrice Blaženke Divjak, potvrdila je to jučer i ona sama.

Šteta dodijeljenog pravnog statusa kada na Hrvatskim studijima godinama nema akademskih ni zakonskih osnova – uostalom i pri samom formiranju fakulteta Damir Boras imenovao je na mjesto dekana i 34 člana Fakultetskoga vijeća – što nije slučaj ni na jednom drugom fakultetu, a o čemu je Večernji list već pisao.

– Ministarstvo obrazovanja nije dobilo odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu da su Hrvatski studiji postali Fakultet hrvatskih studija, a nije primilo ni zahtjev za davanje suglasnosti. Akademski uzusi i načela transparentnosti, ako već ne i zakonska obveza, nalagali bi Senatu Sveučilišta u Zagrebu, a prije svega rektoru, da tako važnu odluku pošalje i ministru ili ministrici, bez obzira na to o kojoj je osobi riječ – poručila je jučer ministrica Divjak.

Naime, pri upisu nekog fakulteta u sudski registar važna su dva zakona – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakon o ustanovama.

Tako Zakon o ustanovama propisuje da je osnivač javne ustanove dužan zatražiti prethodnu ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom od tijela državne uprave u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove u osnivanju – u ovom slučaju Ministarstva obrazovanja, dok Zakon o sudskom registru propisuje da je za upis u registar potrebna suglasnost, odobrenje, ovlast, potvrda ili neki drugi akt, a uz prijavu za upis prilaže se i taj akt. Kako je onda bez suglasnosti Ministarstva obrazovanja Fakultet hrvatskih studija upisan u sudski registar, ministrica obrazovanja ne zna objasniti.

– Ova situacija i za mene je nova. Što se pak tiče same zakonske procedure, sudska praksa pokazat će što se zapravo dogodilo – kazala je Divjak.

Isto pitanje postavili smo u Ministarstvu pravosuđa, no do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor – oni su, naime, jedini mjerodavni u ovom trenutku odgovoriti o zakonitosti ili nezakonitosti Fakulteta hrvatskih studija.

Što o svemu misli i Pavo Barišić kojeg je na čelnu funkciju dekana imenovao sam rektor Boras, nije poznato – naime Barišić se na naše jučerašnje pozive nije javljao.

Netrpeljivost Divjak i Borasa

Ovakvo ignoriranje zakonskih propisa i proceduralnih koraka iza paravana tek je nastavak “rata” na relaciji Damira Borasa i Blaženke Divjak čija netrpeljivost je jako dobro poznata u akademskim krugovima. Kulminirala je, naime, planovima aktualne ministrice da izmijeni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, dok je s druge strane Sveučilište u Zagrebu s Borasom na čelu propagiralo i to još uvijek čini da su samo oni dovoljno autoritativni predložiti novi zakon koji se godinama ne može mijenjati upravo zbog političkih sprega.

Planom izmjene toga zakona Ministarstvo je željelo između ostalog nametnuti nove modele upravljanja Sveučilištem i drugačiji izbor rektora, a Sveučilište koje je pak sastavilo svoj prijedlog zakona planira zadržati stari model upravljanja, a istovremeno proširiti ovlasti rektora i prorektora te rektorskog zbora. Uostalom, autonomija Sveučilišta u aktualnoj režiji na Sveučilištu u Zagrebu zapravo je štit tek samovolji koja se redovito prelama upravo na Hrvatskim studijima.