Zbog emigracije i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina smo izgubili oko 500.000 radno sposobnih ljudi. Zato danas imamo kroničan problem nedostatka radnika koji treba rješavati odmah i sada, jer će se pokazati kao ključni limitator našeg razvoja. Novi Zakon o strancima će ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju. To je korak u pravom smjeru, ali taj korak se mora ubrzati i pretvoriti u sprint“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji „Može li Hrvatska bez stranih radnika?“.
Naglasio je da ne smijemo dozvoliti kočenje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti jer i ovako kaskamo za konkurencijom.
„Razina našeg BDP-a će tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008. godinu, dok su usporedive zemlje u odnosu na isto razdoblje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava činjenica da je broj zaposlenih danas, unatoč solidnom rastu, još uvijek za 100.000 ljudi niži u odnosu na 2008. godinu, a to je najvažniji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi“, poručio je Burilović.
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, je kazao da nedostatak radnika ima nesagledive posljedice ne samo na gospodarstvo, već čitavo društvo. „Ni sustav ni institucije nisu pripremljeni za rješavanje ovog problema. Treba nam strateški pristup uvozu radnika jer kvotni sustav više ne može funkcionirati. Treba nam ukidanje svih ograničenja i nadam se da će Vlada to prepoznati“, izjavio je Vidović.
O trendovima i perspektivama domaćeg radnog kontingenta govorio je Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Upozorio je da nas do 2050. godine čeka ozbiljan pad i starenje stanovništva. „Prema projekcijama, za tridesetak godina će nam broj radno sposobnih ljudi drastično pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ćemo se suočiti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da će demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoročna strategija razvoja zemlje čiji će sastavni dio biti populacijska politika“, rekao je Akrap i poručio da države koje nemaju dovoljnu stopu fertiliteta za prirodnu obnovu stanovništva nisu dobro organizirane.
Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvo unutarnjih poslova, je najavio da će se model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom jer je neprecizan. „Cilj nam je da poslodavac što prije dobije dozvolu za uvoz radnika. Ako poslodavac zadovolji sve uvjete regionalne ispostave HZZ-a će mu u roku od 5 dana izdavati pozitivno mišljenje za uvoz radnika. Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku“, istaknuo je Katić, dodavši da je MUP u samo u prvoj polovici ove godine izdao preko 40.000 radnih dozvola za državljane 55 zemalja. Nakon javne rasprave koja počinje u srpnju, novi Zakon bi u rujnu trebao doći u Sabor.
Probleme integracije stranih radnika prezentirala je Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti. „Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja želimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na državnoj razini“, naglasila je Perić Kaselj.
Pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ruža Hrga je kazala da se broj nezaposlenih od 2013. do danas drastično smanjio. „Broj nezaposlenih je pao za 217.000 odnosno 65 posto. U zadnjih pet godina je stvoreno 140.000 novih radnih mjesta pa je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto, a u zapošljavanju prednjači tercijarni sektor“, izjavila je Hrga.
Na panelu pod nazivom „Strani radnici – stajalište gospodarstvenika“ je poručeno da nam treba kraća i jeftinija procedura uvoza stranih radnika.
„Jako je teško pronaći radnu snagu, ali mi se zasad snalazimo s onim što imamo i još uvijek se nismo okrenuli uvozu, iako nam nedostaje radnika svih profila. Problem kod uvoza radnika je procedura koju treba proći, koja košta, ali vas onda stavlja pred gotov čin. Takvom radniku morate osigurati smještaj i uvjete, a nitko vam ne može garantirati da će biti kvalitetan radnik i da ćete ga zadržati“, pojasnio je Saša Breznik iz poljoprivrednog poduzeća Orahovica, dodavši da je ribnjačarstvo branša koja traži specifična znanja i gotovo je nemoguće pronaći radnike s iskustvom, a studenti koje izlaze iz naših škola jako površno obrađuju tu temu, ako je se uopće dotiču.
Marijan Batina iz tvrtke Boxmark je izložio njihova iskustva sa stranim radnicima. „Mi već pet godina zapošljavamo Mađare, dnevne migrante koje vozimo autobusima na posao iz pograničnih mjesta. Jako smo zadovoljni s njima, a kako su radnici iz EU-a ne spadaju u nikakve kvote. Treba nam jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika jer sad bespotrebno gubimo vrijeme. Prođe po mjesec dana od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvola, a prošle godine smo zbog toga izgubili nekoliko potencijalnih radnika iz Ukrajine koji nisu htjeli čekati našu birokraciju, već su otišli raditi u Poljsku“, kazao je Batina, dodavši kako svim radnicima nude iste uvjete da se izbjegnu trzavice na radnom mjestu. Po preporuci stranaca koje su već zaposlili ove će godine dovesti desetak Pakistanaca na probu, a planiraju i uvoz Filipinaca.