Podzemne vode čine najveći rezervoar pitke vode na svijetu, osiguravajući opskrbu za milijarde ljudi i nezamjenjivu podršku prirodnim ekosustavima. I djeca u školi znaju za važnost podzemnih voda, od toga da su ključne za poljoprivredu do održavanja biološke raznolikosti. Međutim, njihov trenutačni status zabrinjavajuć je zbog sve većeg zagađenja i negativnih posljedica klimatskih promjena, poput produljenih suša i intenzivnih oborina koje negativno utječu na kvalitetu i dostupnost vode.
U Hrvatskoj, gdje je veliki dio teritorija pod krškim reljefom, podzemne vode su posebno osjetljive na onečišćenje. Ilegalna odlagališta otpada u speleološkim objektima i na površini predstavljaju ozbiljan rizik za očuvanje čistoće tih vrijednih resursa. Upravo zato zaštita podzemnih voda postaje ne samo ekološki imperativ, već i ključni korak za osiguranje održive budućnosti.
Damir Basara, iskusni speleolog i osnivač udruge Osmica, posvetio je svoj život istraživanju i očuvanju prirodnih ljepota podzemnog svijeta. Njegova strast prema speleologiji počela je prije gotovo tri desetljeća, a kroz godine rada postao je jedan od najistaknutijih glasova za zaštitu podzemnih voda u Hrvatskoj. Podzemne vode, kao ključni izvor pitke vode i nezamjenjiv dio našeg ekosustava, suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama, poput ilegalnog odlaganja otpada i klimatskih promjena.
U sklopu kampanje „Podzemne vode čuvari života“, koju organizira Studenac, razgovarali smo s Damirom o važnosti zaštite ovog neprocjenjivog resursa, ulozi speleologa u očuvanju prirode i tome što svi možemo učiniti kako bismo pridonijeli očuvanju podzemnih voda za buduće generacije.
Možete li nam ukratko ispričati kako ste se počeli baviti speleologijom i što Vas je inspiriralo da istražujete podzemni svijet?
Sva moja ljubav prema speleologiji povezana je s prvim ulaskom u špilju. Bilo je to pred skoro 30 godina na planinarskoj školi kada su nas u sklopu programa škole vodili u Jopića špilju u blizini Karlovca. Beskonačni labirinti podzemnih kanala, podzemne rijeke, prekrasni sigasti ukrasi, bogatstvo podzemnog života a ponajviše mir, tišina i spokoj koji vladaju podzemljem odmah su me obuzeli. Osobno volim reći da je speleologija kao fileki, ili obožavaš ili jednostavno odbijaš probati. Najveća inspiracija u bavljenju speleologijom mi je upravo istraživanje dotada čovjeku nepoznatih prostora, nepoznatih životinjskih vrsta, arheoloških ostataka, georaznolikosti i iskonske ljepote podzemlja... Gdje si to čovjek još može priuštiti? U svemiru ili u dubinama oceana. Špilje su pristupačnije.
Podzemne vode ključne su za održavanje ekosustava i u konačnici za naše zdravlje. Možete li nam ukratko objasniti što sve podzemne vode znače za prirodu i ljude?
Podzemne vode su najveći rezervoari pitke vode na svijetu ali su ujedno i ograničeni. Ako nastavimo s trenutačnom praksom prekomjerne potrošnje vode mogli bi se dovesti u situaciju da će nam podzemne vode postati jedini izvori pitke vode. Zadnjih godina svjedoci smo klimatskih ekstrema, dugih i jakih suša te kratkotrajnih i nasilnih oborina što sve utječe na kvalitetu i količinu vode u podzemlju, a samim time i na ukupnu bioraznolikost svijeta koji nas okružuje. Očuvanje vode kroz povijest čovječanstva oduvijek je bilo ključno pa ni naše generacije to ne smiju ignorirati.
Koje su glavne prijetnje podzemnim vodama u Hrvatskoj? Kako one utječu na kvalitetu vode i prirodu?
Kako je Hrvatska zemlja krša, tj. 52% kopnene površine je pod krškim reljefom, što znači da se većina oborina direktno procjeđuje u podzemne vode, moramo biti svjesni osjetljivosti tog našeg okoliša na bilo koji oblik zagađenja. Svako ilegalno odlagalište otpada u šumi, u nekoj ponikvi, bačeno u neki kanjon da ga voda odnese ili bačeno u neku špilju ili jamu direktni je točkasti ulaz zagađenja u naše podzemne vode koje konzumiramo kao čiste. Samo u špiljama i jamama u Hrvatskoj imamo blizu 1000 ilegalnih odlagališta otpada a na površini više od 10000 (izvori: Čisto podzemlje i ELOO sustav). To u konkretnim brojkama znači da imamo 5,14 ilegalnih odlagališta otpada na 1 km2 površine. I tu govorimo samo o poznatim i u sustav prijavljenim odlagalištima. U stvarnosti ih je vjerojatno puno više.
Osnovali ste udrugu Osmica. Koje su najvažnije aktivnosti udruge i kako doprinosite zaštiti podzemnih voda?
Samo ime udruge “Osmica društvo za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti” sadrži bit naših aktivnosti. Osim promicanja zdravog načina života kroz planinarenje veliki dio naših aktivnosti usmjeren je na razna prirodoslovna i speleološka istraživanja, tj. istraživanja špilja i jama. Osim terenskih aktivnosti članovi udruge puno rade i na edukativnim programima poput Dječje i Opće planinarske škole, Speleološke škole, javnih predavanja i edukativnih radionica s raznim temama zaštite prirode i okoliša i dr. Upravo kroz sve te naše aktivnosti najviše promičemo potrebu o zaštiti prirode i okoliša a ponajviše podzemnih voda.
Radili ste na mnogim speleološkim istraživanjima. Postoji li neko istraživanje koje Vas je posebno fasciniralo? Koliko su ustvari speleolozi važni u očuvanju podzemnih voda?
Teško je od lijepoga izdvojiti ljepše ali uvijek me fascinira timski rad speleologa na zahtjevnim ekspedicijskim istraživanjima. Potrebne su desetine speleologa za naporna speleoronilačka istraživanja sifona na dnu dubokih hrvatskih jama (preko 1000m). Svi sudionici takvih akcija vuku prema istom cilju i to zajedništvo i fokusiranost na cilj uvijek očaraju. Rezultati speleoloških istraživanja izuzetno su važni u procesu zaštite prirode i očuvanja podzemnih voda. Upravo su speleolozi ta prva linija obrane koja sustavno i kontinuirano istražuje i prati stanje u podzemlju i alarmira sustav u slučaju promjena tj. zagađenja.
Kakav je trenutačni status podzemnih voda u Hrvatskoj? Postoje li neka područja koja su posebno ugrožena ili vrijedna zaštite?
Ulaskom u EU i prihvaćanjem europskih direktiva i zakona kao i proglašenjem Ekološke mreže stanje zaštite prirode postupno se popravlja te se danas za sve velike zahvate u okolišu rade procjene utjecaja pojedinog zahvata na okolna područja. Tim istraživanjima i studijama se propisuju i mjere ublažavanja u slučaju da je utjecaj na okoliš značajan. Neki se zahvati i u potpunosti odbacuju. Dugoročno to dovodi do poboljšanja stanja u prirodi i u podzemlju. S druge strane u RH imamo oko 1000 ilegalnih odlagališta otpada u speleološkim objektima koji su nam direktni zagađivači podzemnih voda. Unazad par godina inicijativa Čisto podzemlje, čiji smo i mi članovi, radi odličnu stvar na čišćenju podzemlja i edukaciji mladih po školama diljem RH. Nedavno se i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uključio u akcije čišćenja speleoloških objekata kroz sufinanciranje tih akcija. Uključivanjem Fonda u proces se sve više uključuju i Javne ustanove zadužene za upravljanje zaštićenim područjima. Idemo u dobrom smjeru.
U sklopu projekta “Podzemne vode čuvari života”, Studenac je donacijom pružio potporu vašoj udruzi. Kako vidite ulogu privatnih tvrtki u zaštiti okoliša i podržavate li ovakve akcije?
Uključivanje u kampanju "Podzemne vode, čuvari života" došlo je spontano kao prirodni nastavak naših istraživačkih aktivnosti koje provodimo u smjeru zaštite krša te naših špilja i jama. Osobno mi je jako drago da je naš rad u tom smjeru prepoznat te da smo primijećeni kao pouzdan partner u sektoru zaštite prirode i okoliša a posebno podzemnih voda. Projekti poput ovoga izuzetno su važni zbog dopiranja poruke koju šaljemo do velikog broja ljudi koji do sada nisu direktno razmišljali o ovim problemima. Nevladine organizacije tj. udruge okupljaju volontere raznih profila od radnika, stručnjaka do znanstvenika. Upravo te udruge a posebno ekološke ukazuju na stvarne probleme u prirodi i okolišu te su svojevrstan moralni korektiv društva. Prevelika pohlepa i iskorištavanje prirodnih resursa potencijalno su velika opasnost za čovječanstvo i uvjete života na Zemlji. Podrška u radu udruga od strane komercijalnih kompanija je postala ključna. Moramo biti svjesni da udruge, iako ostvaruju vrhunske rezultate, nemaju dovoljno sredstava, niti mogućnosti niti kapaciteta da dosegnu toliki broj ljudi kao jedan kvalitetno odrađen projekt koji prati medijska kampanja poput ove.
Kampanja Studenca fokusira se na osvještavanje i konkretne korake za očuvanje podzemnih voda. Koja bi bila Vaša poruka onima koji žele sudjelovati u takvim inicijativama? Što bi svaki pojedinac mogao učiniti kako bi pridonio očuvanju podzemnih voda i spriječio njihovo zagađenje?
Svaki pojedinac se treba zapitati što ja mogu učiniti za okoliš? Štednja vode je naravno prioritet od klasike zatvarajmo vodu dok peremo zube do korištenja uređaja koji troše manje vode od prosjeka. Ako svatko od nas ukloni jedan komadić otpada iz okoliša zajedno ćemo napraviti jako puno. Zadnjih godina reciklaža otpada se provodi na zadovoljavajući način i veliki dio kućnog reciklažnog otpada završava u reciklažnim dvorištima. Opet s druge strane svjedoci smo porasta broja ilegalnih odlagališta gdje uglavnom završava građevinski otpad nastao prilikom preuređenja stambenih objekata. Svaki čovjek kao pojedinac mora se uključiti u sprečavanje daljnjeg rasta tog trenda. Ako vidimo takve aktivnosti trebamo ih prijaviti nadležnim službama prije nego bude prekasno. I najmanja gesta koja je usmjerena poboljšanju stanja u prirodi je put prema uspjehu te svatko od nas svojim primjerom treba motivirati ljude oko sebe da čine isto. Kad se male ruke slože...
Sadržaj nastao u suradnji sa Studencem.
