Do kraja godine pozive na smotru, osposobljavanje ili vojnu vježbu dobit će oko 15.000 hrvatskih vojnih obveznika, upisanih u evidenciju.
Pozive, u pravilu dobivaju oni muškarci i žene koji su već vojno osposobljeni, bilo prije, u ratu, ili tijekom dragovoljnog služenja u Hrvatskoj vojsci. Cilj je ovako odabrati 8210 + 10 posto pripadnika vojne pričuve, dakle, ukupno 9031 razvrstanog pričuvnika, kojima će biti određen i vojni raspored.
Šest pukovnija do kraja 2017.
Uskoro će biti deset godina otkako je Hrvatska ukinula opći i obvezni vojni rok, a smatralo se da će nekih 15 do 16 tisuća profesionalnih vojnika pod oružjem biti dovoljno za osiguravanje suverenosti države. No, brzo se pokazalo da RH mora vratiti barem sustav pričuve kako bi ojačala svoj sigurnosni sustav u uvjetima novih opasnosti. Na ponovnoj izgradnji vojne pričuve počelo se raditi prije nekoliko godina, a Ministarstvo obrane koje vodi Damir Krstičević planira do kraja 2017. završiti cjelovito ustrojavanje šest (pričuvnih) pješačkih pukovnija: pješačka pukovnija Zagreb, Osijek, Karlovac, Pula, Split i Dubrovnik. Pozivanje razvrstanih pričuvnika na smotriranje i priopćavanje rasporeda započelo je tijekom rujna, a odvijat će se i tijekom listopada, studenoga i prosinca 2017. na cijelom teritoriju države. Plan je do 2020. oformiti dvadesetak tisuća vojno osposobljenih vojnih pričuvnika, što bi znatno ojačalo obrambene sposobnosti zemlje. Čim su pozivi počeli kolati, javile su se i mirovne udruge koje su se pobunile da uz pozive nije pozvanima objašnjeno kako da uruče i prigovor savjesti. Te udruge u gradnji vojne pričuve zemlje vide “militarizaciju”, pa su na svojim web-stanicama već objavile upute kako izbjeći obvezu.
Što se MORH-a tiče, ovdje postoji uigrana praksa otprije. Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti svaki vojni obveznik nakon uvođenja u vojnu evidenciju, a onda mu se može odobriti civilna služba. Kako se opet aktivira ta mogućnost i za pričuvu, u tijeku je osnivanje Povjerenstva za civilnu službu u kojem sudjeluju Ministarstvo obrane i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U MORH-u ističu da ni jedan razvrstani pričuvnik koji je prilikom odaziva na poziv podnio zahtjev za prigovor savjesti nije više uziman u obzir za popunu pričuvnih postrojbi.
Odšteta poslodavcima
Uz prigovor savjesti, u javnosti se može čuti kako se pozvani plaše da će imati problema s poslodavcima ako ih država pozove na vojnu vježbu u trajanju, primjerice tjedan dana, jedanput godišnje. U MORH-u, međutim, kažu da ne očekuju “baš nikakve probleme s poslodavcima”, koji ovdje moraju državi “predati” svog zaposlenika na vježbu, a od države će dobiti obeštećenje. Kada pričuvnik dobije poziv na vježbu, obavještava poslodavca, a po završetku dobiva potvrdu kojom će opravdati izostanak s posla. Poslodavcu na njegov pisani zahtjev MORH isplaćuje traženi iznos naknade. Uz to, pričuvnici će imati pravo i na dodatnu novčanu naknadu, koja bi, za vježbu u trajanju od tjedan dana mogla iznositi oko 1000 kuna.
Unutrašnji neprijatelj je opasniji nego vanjski,kako se njih rješiti?