Domaće je gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju raslo po stopi od 2,9 posto, jače nego u drugom tromjesečju, ali blago sporije od povećanja u istom razdoblju prošle godine. Europska komisija procjenjuje bi cijela 2019. godina trebala imati sličnu stopu rasta, što Hrvatsku smješta među prvih desetak država članica po dinamici rasta. No i s takvim povećanjem BDP-a Hrvatska zaostaje za većinom drugih tranzicijskih zemalja jer su, prema dosad objavljenim podacima, ove godine samo naprednije i bogatije Češka i Slovačka rasle sporije. Ostale su tranzicijske zemlje dizale bruto domaći proizvod po stopama od 3 do 5 posto godišnje, čime znatno brže smanjuju svoje zaostajanje za zapadnoeuropskim članicama.
Investicije i dalje velik problem
– Objavljeni podaci za treće tromjesečje potvrdili su očekivano ubrzavanje rasta na temelju jačanja prometa u trgovini na malo i posebno zbog snažnog skoka robnog izvoza. Veća osobna potrošnja i izvoz povoljno su djelovali na industriju, koja je praktički zaslužna za kompletno jačanje rasta – komentira glavni ekonomist središnje banke Vedran Šošić.
Analitičari RBA podsjećaju da je trgovina na malo rasla solidnih tri posto na godišnjoj razini u središnjim mjesecima turističke sezone pri čemu se posljedično i potrošački optimizam zadržao na visokim razinama. Potrošnju su gurala i pozitivna kretanja na tržištu rada, daljnje kreditiranje sektora kućanstava i umjerena inflacija.
Stope rasta jesu dobre, ali Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ističe da investicije i dalje ostaju veliki problem iako se bolje povlače sredstva iz europskih fondova.
– Investicija nema u privatnom sektoru, problem je što se ne ulaže u novu opremu i tehnologiju – kaže Lovrinčević. Rast investicija po stopi od pet posto zrcali nastavak rasta obujma u građevinarstvu, koji osim s fondovima EU možemo povezati sa zamašnjakom u stanogradnji, ali i predizbornim razdobljem, uočavaju i analitičari RBA.
Za razliku od prvog dijela godine, koji je obilježio velik uvoz roba, treće je tromjesečje donijelo znatno veći rast robnog izvoza (7,1 posto) u odnosu na uvoz (0,9) zbog čega je i neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan. No Lovrinčević podsjeća na to da su na rast izvoza utjecale jednokratne isporuke u brodogradnji, tako da tog učinka neće biti kasnije. No BDP je solidnim stopama rasta gurala i državna potrošnja iako je njezin rast usporio na 2,9% s 3,9% iz prošlog kvartala.
Relativno solidne stope rasta vjerojatno neće donijeti neku psihološku prednost premijeru Andreju Plenkoviću u odnosima sa sindikatima javnog sektora, jer su sindikati dobili argument da više novca ima. Plenkovićeva Vlada ne uspijeva postići socijalni mir iako je osigurala iznadprosječan rast plaća.
Analitičar Željko Lovrinčević kaže da će puna težina Vladina obećanja sindikatima javnog sektora doći do izražaja krajem 2020.
– Masa plaća u prosincu 2020. mogla bi biti osam posto veća od mase plaće u ovogodišnjem prosincu, što nije malo novca. Rast plaća utjecat će i na indeksaciju mirovina, što bi sve skupa moglo dovesti u pitanje željenu dinamiku konsolidacije javnih financija – komentira Lovrinčević koji podsjeća i na obveze vezane za uvođenje eura.
Ojačati konkurentnost
– Ako se ne dogodi nešto radikalno loše, iduće bi godine rast BDP-a mogao biti iznad tri posto što stvara povoljan ambijent za ulazak u predizborno razdoblje. No zbog društvenog izbora da se ide na povećanje plaća treba preispitati ostale planove javne potrošnje – upozorava Lovrinčević.
Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi također je ubrzala s godišnjom stopom rasta na 2,7%. Analitičari RBA ističu da ohrabruje povratak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji u pozitivan teritorij uz godišnju stopu rasta od 1%, iako je to bilo i očekivano s obzirom na rast obujma industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju (1,2%). Građevinarstvo bilježi nastavak solidnog rasta za 6,5%, a dobre vremenske prilike utjecale su i na poljoprivrednu proizvodnju.
– Za postizanje otpornijeg gospodarstva i viših stopa rasta potrebno je ojačati konkurentnost tako da se poboljša poslovna i ulagačka klima stvaranjem pozitivnog ozračja pravne sigurnosti te poticanjem poduzetništva. Ulaganjem u tehnologije te znanstveni i obrazovni sustav osnažilo bi se gospodarstvo za kreiranje inovativnih proizvoda i usluga – zaključuju analitičari RBA.
Koga to u Hrvatskoj zanima ??