Institucije koje prate signale iz ekonomije i na osnovi pojedinih ekonomskih pokazatelja predviđaju kretanje BDP-a vjeruju da je treći ovogodišnji kvartal donio ubrzanje rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, a koliko je to ubrzanje bilo, vidjet ćemo sutra kada DZS objavi prvu procjenu. Prvi podaci o tromjesečnom BDP-u na razini EU upućuju na određeno usporavanje, eurozona je imala 0,2, a EU prosječnih 0,3 % rasta u odnosu na prethodni kvartal i nešto više od jedan posto na godišnjoj razini.
Sve je to još uvijek pozitivno i daleko od proglašenja recesije koja se s određenim strahom očekivala u Njemačkoj, no prve procjene kažu da su Njemačka, Italija i Austrija imale 0,1 posto ubrzanja u odnosu na prethodni kvartal, a Francuska 0,3 %. Lani je udarni treći kvartal Hrvatskoj donio 0,5 % rasta u odnosu na prethodni, a ovaj bi mogao biti bolji jer je uz uobičajeno dobru turističku potrošnju i rast trgovine na malo zabilježen i oporavak industrijske proizvodnje. Analitičari Ekonomskog instituta vjeruju da je treći kvartal na godišnjoj razini ubrzao na 2,6 %, dok je povećanje u odnosu na drugo tromjesečje moglo biti 0,7 %.
Optimistična je oko ekonomskih kretanja u ovoj godini bila i Europska komisija koja je u redovnim jesenskim prognozama predvidjela da će hrvatski BDP na godišnjoj razini rasti 2,9 %, čime bismo, ako se to očekivanje ostvari, bili među prvih deset članica EU po dinamici rasta. Za iduću godinu očekuje se određeno usporavanje, no o tom potom. Kad su u pitanju domaće ekonomske prilike, može se zaključiti da će se i iduće godine procesi odvijati po inerciji, glavni ton zbivanjima davat će potrošnja građana, zbog turizma koncentrirana u trećem tromjesečju, uz zadržavanje dosadašnje izvozne dinamike i ubrzanje potrošnje države.
HNB je pripremila moguć i dosta izgledan stres-scenarij ako države koje su glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri pogodi jednogodišnja recesija, što bi automatski diglo i premije za rizik, odnosno kamatne stope. U tom bi slučaju, istaknuo je guverner Boris Vujčić, rast BDP-a usporio za 1,6 postotnih bodova, što znači da bi nam stope rasta bile ispod ili oko jedan posto. Najveći bi pad bio zabilježen u izvozu.
– U slučaju recesije monetarna politika ograničena je zbog nužnosti održavanja stabilnog tečaja. Što se fiskalne politike tiče, država može smanjiti porezno opterećenje i povećati javnu potrošnju te tako pokušati stimulirati gospodarski oporavak – kazao je Vujčić.
VIDEO Plaće radnika u najvećim trgovačkim lancima
Rast potrošnjom, treba i to znati :-)