Za političku scenu Rumunjske nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora moglo bi se reći da je prilično konfuzna. Stranka ljevice koja je pobijedila na izborima ne može sastaviti vlast, ali to mogu napraviti glavne dvije stranke desnog centra. Tomu unatoč, šef veće od tih dviju stranaka, koji se k tomu preziva Orban i samog sebe opisuje kao borca protiv populizma, dao je u ponedjeljak ostavku na mjesto premijera nezadovoljan rezultatima izbora. I za tog Orbana navijala je Europska unija, ali i međunarodni mediji. To je Rumunjska danas.
Predsjednik svrstan
Na nedjeljnim parlamentarnim izborima najviše je glasova, 30 posto, osvojila Socijaldemokratska stranka (PSD). Drugoplasirana je bila vladajuća Nacionalna liberalna stranka (PNL) koja je dobila povjerenje 25 posto birača i koja nakon izbora ima najveće šanse da predvodi iduću vladu. No, upravo je šef te stranke desnog centra Ludovic Orban dao ostavku na mjesto premijera jer je vjerovao da je njegova stranka morala pobijediti na izborima. Ostat će na čelu PNL-a te pregovarati o sastavljanju koalicije s trećeplasiranim protukorupcijskim savezom USR-Plusom (15 posto glasova) te manjinskom strankom Mađara. Za PNL je otvoreno navijao i predsjednik Klaus Iohannis koji je u ponedjeljak za tranzicijskog premijera imenovao ministra obrane Nicolaea Ciucu. I dok su socijaldemokrati ponovno pobijedili, udio glasova te stranke od 2012. do danas prepolovio se.
Danas je potresena korupcijskim skandalima i okretanjem leđa europskih dužnosnika te nakon izbora ne može računati na podršku praktički nijedne druge stranke u parlamentu. PSD je pobijedio na prošlim izborima i sastavio vlast, ali je promjenama zakona koji su, prema mišljenju kritičara, pogodovali korupciji izazvao velike prosvjede Rumunja prije tri godine. Isto se dogodilo i 2018. kada je vlada PSD-a smijenila šeficu antikorupcijske agencije Lauru Codrutu Kovesi. Parlament je na kraju srušio socijaldemokrate i ustoličio liberale, a lani je sveprisutni šef socijaldemokrata Liviu Dragnea završio u zatvoru zbog optužbi za korupciju. Pa ipak, stranka je prije ovih izbora bila blizu većine u parlamentu te je mogla blokirati mnoge poteze vlade, što je i činila, a uspjela je i srušiti premijera Orbana početkom godine, ali je zbog pandemije on ipak ostao na vlasti do izbora.
Protiv PSD-a okrenula se i europska javnost. I liberalni Deutsche Welle je prije godinu i pol objavio komentar u kojem se kaže da je stranka crna ovca europskih socijaldemokrata (PES) zbog pokušaja stavljanja pravosuđa pod svoju kontrolu. PES je prošle godine zamrznuo odnose s kontroverznom rumunjskom ljevicom, ali ju je ponovno podržao uoči ovih izbora. Zbog svega toga je centristički premijer Ludovic Orban, koji je na čelu vlade bio posljednjih godinu dana, figurirao u većini europske javnosti kao borac protiv populizma koji dolazi s rumunjske ljevice, a tako se i predstavljao. U intervjuu za Bloomberg rekao je da će “spriječiti uspon populista” nakon izbora, a takvi naglasci prezimenjaka mađarskog lidera koji je postao simbol populizma u EU mnoge su natjerali da započnu priču o “pozitivnom” i “negativnom” Orbanu. Spomenuti Bloomberg istaknuo je prošle godine da rumunjski premijer čak sam sebe naziva “dobrim Orbanom”.
Rastu brže od Hrvatske
Iako je Orban dobivao podršku europske javnosti, vjerojatnim rumunjskim vlastima u budućem mandatu neće biti lako. Osim što ih je PSD pretekao na izborima, vlada PNL-a kritizirana je zbog slabih rezultata u sprečavanju širenja pandemije koronavirusa. Već je 12 tisuća Rumunja izgubilo bitku s virusom. Također, iako su Rumunji 2017. organizirali najveći prosvjed nakon pada komunizma kada se 200 tisuća građana pobunilo protiv korupcije socijaldemokrata, gospodarski je rast cijelo vrijeme pod ljevicom bio solidan, viši nego hrvatski.
Prije tri godine ekonomija je rasla 7,1 posto, a prošle godine 4,1 posto. Na kraju 2019. plaće su u zemlji bile čak 10 posto više nego 2018. Vjerojatna liberalna vlast, suočena s pandemijom, suočit će se s ekonomskim padom, posljedicama pandemije i populistima u oporbi. Na izborima je u parlament ušla i krajnje desna stranka Savez za uniju Rumunja koja se zalaže za ujedinjenje Rumunjske i Moldavije što je dugi san nacionalista s obje strane rumunjsko-moldavske granice. Moldavija je bila dio Rumunjske do Drugog svjetskog rata.