Dobro za novčanik i za klimu? Stručnjaci analizirali sve opcije za grijanje

Energetska kriza kroz koju prolazi svijet zbog rata u Ukrajini dovela je do brojnih pitanja građana koji pokušavaju što jeftinije se grijati, kako bi si olakšali troškove.  Naravno, globalno zatopljenje i sve posljedice istog pokazuju na važnosti da nije ni svako grijanje isto.  DW napravilo je analizu koliko je koje grijanje štetno za klimu, te koliko je fincijski prihvatljivo za građane.

1. Toplinske pumpe osvajaju svijet

Međunarodna agencija za energiju (IEA) navela je u jednom od svojih izvještaja da bi toplinske pumpe u budućnosti mogle pokriti više od polovice globalnih potreba za toplinom. Na taj način grije deset posto zgrada u svijetu, kod prirodnog plina to je 38 posto, a na naftu otpada 13 posto. Prodaja toplinskih pumpi je u stalnom porastu.

"Tehnologija se dokazala u najhladnijim klimatskim zonama", kaže direktor IEA-e Fatih Birol. U svijetu je prošle godine instalirano 15 posto više toplinskih pumpi nego prethodne godine, a Njemačkoj, Finskoj i Poljskoj zabilježen je porast između 50 i 120 posto.

Toplinske pumpe koriste toplinu zraka, tla ili vode i funkcioniraju u svim vrstama zgrada. Za rad pumpe je potrebna električna energija. U slučaju ako ona dolazi iz obnovljivih izvora, onda u tom slučaju toplinske pumpe su izrazio ekološki prihvatljive. S jednim kilovatsatom električne energije u prosjeku se proizvede između 3 i 5 kilovatsati toplinske energije.

Ove pumpe nisu samo dobre za klimu, one su najčešće i jeftine: budući da su učinkovitije, kada se gleda čitav radni vijek postrojenja, grijanje s toplinskim pumpama često košta manje od grijanja na ulje ili plin. "Kućanstva koja prijeđu na toplinske pumpe mogu ostvariti godišnju uštedu od 280 eura u SAD-u i do 840 eura u Europi”, kaže Birol.

2. Toplane: Korisne za gradove

Zemlje sjeverne Europe kao što su Norveška, Danska, Švedska i Finska predvode u opskrbi toplinom s lokalnim toplinskim mrežama koje se baziraju na korištenju energije prihvatljive za klimu.

Toplina za mreže dolazi iz različitih izvora i proizvodi se tamo gdje je posebno jeftina. Velike toplinske pumpe koriste toplinu iz jezera i otpadnih voda, ili višak topline iz industrijskih postrojenja ili računalnih centara. Geotermalni sustavi izvlače toplinu s dubine i do 5.000 metara, veliki solarni toplinski sustavi koriste sunčevu energiju, a termoelektrane koriste drvo i otpad kao gorivo.

Stručnjaci i komunalna poduzeća vide veliki potencijal u kombinaciji različitih izvora energije, i na taj način proširuju mnoge gradske mreže. München je pionir u Njemačkoj, te bi do 2035. opskrba toplinom u gradskoj mreži trebala bi biti klimatski neutralna. München koristi mješavinu duboke geotermalne energije, koja proizvodi toplinu za manje od tri eurocenta po kilovatsatu, solarne toplinske energije s proizvodnim troškovima od tri eurocenta po kilovatsatu, i velikih toplinskih pumpi koje koriste podzemnu vodu kao izvor topline.

3. Toplo tuširanje uz pomoć solarne energije

Mnoge zemlje zbog svojeg zemljopisnog položaja nemaju potrebu za grijanjem postorija, no imaju potrebu za grijanjem vode. U tim slučajevima najbolje rješenje je solarna energija.

Na krovovima diljem svijeta već su postavljeni solarni paneli, a u hladnijim zemljama ta je tehnologija dostupna u kombinaciji s drugim oblicima grijanja. IEA smatra kako bi se udio solarne toplinske energije u globalnoj opskrbi toplinom trebao upeterostručiti u odnosu na danas.

4. Grijanje na drva: nije klimatski neutralno i skupo je

Unatoč onome što mnogi misle, grijanje na drva ili drvene pelete zapravo nije klimatski neutralno. Njemačko Ministarstvo za okoliš naglašava kako se oslobađa štetna sitna prašina. Ograničena je količina drva u svijetu, što predstavlja znatni problem. Novozasađene šume važno su skladište ugljika i pomažu u usporavanju globalnog zatopljenja, a prašume se više ne bi trebale sjeći radi zaštite klime.

"Drvo je ograničena sirovina i važno skladište ugljika. Stoga ga treba koristiti umjereno, a prije svega u dugotrajnim proizvodima. Stoga se treba suzdržavati od korištenja drva za opskrbu toplinom, i zbog zaštite zdravlja, i zbog zaštite klime", savjetuje njemačka Savezna agencija za okoliš.

Cijene drvenih peleta posljednjih su mjeseci znatno porasle, posebice u Europi, gdje je potrošnja najveća na svijetu.

5. Vodik: važan za energetsku prekretnicu

Iz vode se elektrolizom, za koju se koristi zelena energija, može izdvajati vodik, a njega je uz pomoć plamenika ili gorivnog članka moguće koristiti za proizvodnju CO2 neutralne topline. U ovom trenutku je problem veliki gubitak prilikom pretvorbe električne energije u vodik i vodika u toplinu. Naime, oko 50 posto potrošene energije gubi se u tom procesu. Jedan kilovatsat (kWh) električne energije proizvodi samo pola kilovatsata toplinske energije, piše DW.

Usporedno govoreći, toplinske pumpe su oko sedam puta učinkovitije. Sa stajališta stručnjaka, sustavi grijanja na vodik su stoga irelevantni za grijanje pojedinačnih zgrada. Očekuje se kako će vodik u budućnosti postajati sve važniji za sigurnost opskrbe električnom i toplinskom energijom. Mogao bi biti potreban za razdoblja kada je malo vjetra ili sunca za proizvodnju energije. Prema studiji berlinskog think tanka Agora Energiewende, znatnije korištenje vodika će u perspektivi biti važno za osiguranje opskrbe strujom i toplinskom energijom u Njemačkoj.

VIDEO: Još 70.000 stanovnika dobit će besplatno dopunsko, Vlada povećala cenzus