Danas će biti obavljeno ime dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, a promatrači smatraju da bi Nobelov odbor mogao svojim izborom odaslati upozorenje na rat u Ukrajini ili na klimatske promjene.
Stručnjaci za nagradu podijeljeni su u vezi mogućeg dobitnika.
Jedna strana misli da će ove godine izborom laureata biti izražena kritika ruskoj invaziji na Ukrajinu. Druga vjeruje da će naglasiti hitnu potrebu borbe protiv globalnog zagrijavanja. Ove godine bilo je ukupno 343 tajnih nominacija pa bi peteročlani Nobelov odbor mogao i iznenaditi stručnjake i odlučiti nešto sasvim drugo.
Henrik Urdal, direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla (PRIO), rekao je da bjeloruska oporbena čelnica Svetlana Tihanovska i kritičar Kremlja Aleksej Navaljni koji se nalazi u zatvoru zaslužuju da im se oda počast zajedno.
"Oboje su šampioni nenasilnih prodemokratskih aktivnosti u svojim zemljama", rekao je.
"I Navaljni i Tihanovska također su snažni protivnici rata u Ukrajini".
Sve od Drugog svjetskog rata nije bilo ratnog sukoba između dviju zemalja tako blizu Oslu, sjedištu Nobelove nagrade za mir. Odbor bi mogao i poslati poruku osude rata u Ukrajini i dodijeliti Nobelovu nagradu onima koji dokumentiraju ratne zločine u Ukrajini kao što su Međunarodni kazneni sud ili istražitelji Bellingcata.
Sad ili nikad
A na primjer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, simbol ukrajinskog otpora i jedan od favorita na kladionicama?
"Odbor će vjerojatno biti jako oprezan u pogledu dodjele nagrade predsjedniku u ratu... bez obzira na to što je Ukrajina napadnuta", rekao je Urdal.
"Uvijek će biti zločina, čak i na ukrajinskoj strani".
Tisuće ljudi širom svijeta mogu nominirati kandidate za nagradu do 31. siječnja, uključujući članove parlamenta i ministre iz svih zemalja, bivše laureate i neke sveučilišne profesore. Članovi Nobelovog odbora također mogu predložiti svoje kandidate na svojem prvom sastanku, koji je ove godine održan nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
Drugi promatrači kažu da bi borba protiv klimatskih promjena mogla biti vrijedna Nobela nakon još jedne godine obilježene ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući rekordni toplinski val u Europi i katastrofalne poplave u Pakistanu.
Stručnjaci UN-a za klimu izdali su jasno upozorenje u jako mračnom izvješću u travnju.
"Sad ili nikad, ako želimo ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih", rekao je Jim Skea, supredsjedatelj radne skupine koja stoji iza izvješća.
Bez nagrade?
"Kada bi nagradu dodijelio za borbu protiv klimatskih promjena, Nobelov odbor imao bi jedinstvenu priliku poručiti da se višestruke krize s kojima se svijet suočava moraju rješavati zajedno", rekla je Oda Andersen Nyborg, čelnica Norveškog mirovnog vijeća.
Među imenima koja se spominju kao mogući dobitnici nagrade za klimu je švedska aktivistkinja Greta Thunberg i/ili njezin pokret Petkom za budućnost, zatim neumorni britanski prirodoslovac David Attenborough i drugi aktivisti.
Među ostalim mogućim laureatima spominju se glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, UN-ova Okvirna konvencija za klimatske promjene (UNFCC) i ministar vanjskih poslova Tuvalua, Simon Kofe, čijoj zemlji prijeti porast razine mora.
Ako odbor oda priznanje radu u drugim poljima, nagradu bi mogli dobiti aktivisti za ljudska prava iz Kine, Afganistana i Irana, kao i Transparency International ili Međunarodni sud pravde.
Po Sverreu Lodgaardu, znanstveniku Norveškog instituta za međunarodne odnose (NUPI), odbor bi mogao odlučiti da nagradu ove godine uopće ne dodijeli. Zadnji put to se dogodilo prije 50 godina.
"Nitko ne može tvrditi da je nešto veliko postigao na području mira, sukobima kao da nema kraja, a sporazumi kao da postoje da ih se krši", rekao je za AFP.
Nobelovu nagradu za mir prošle su godine dobili borci za medijske slobode - Maria Ressa s Filipina, čijem portalu prijeti gašenje, i Rus Dmitrij Muratov, čijem listu je oduzeta licenca.
VIDEO: Srpska premijerka Ana Brnabić citira Večernji