DARKO HORVAT:

Dogovoren plan za parafiskalna davanja, smanjenje opterećenja za 532 milijuna kuna

Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Darko Horvat
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
Darko Horvat
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Darko Horvat
07.05.2020.
u 13:50
U okviru predviđenih mjera planirano je ukidanje ili umanjenje više od 300 upravnih pristojbi koje čine prihod središnjeg državnog proračuna, a 17 mjera odnosi se na smanjenje naknada za stručne ispite, rekao je Horvat.
Pogledaj originalni članak

Vlada je u četvrtak donijela Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, čijom se provedbom planira smanjenje opterećenja za gospodarstvo od 532 milijuna kuna.

To je 6,1 posto u odnosu na naplaćeni iznos u 2018. godini, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

"Kumulativno s mjerama koje su usvojene od početka 2020., u kontekstu suzbijanja negativnih posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19, ukupno rasterećenje gospodarstva iznosi 752,3 milijuna kuna, odnosno 8,6 posto u odnosu na podatke evidentirane u 2018.", rekao je Horvat.

Donošenje prvog Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, kako je kazao, sukladno je preporuci Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku u okviru Europskog semestra, te je jedna od mjera koju se Hrvatska obvezala provesti s ciljem pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji.

Horvat je rekao da Vlada od početka mandata sustavno radi na pojednostavljenju i pojeftinjenju uvjeta za poslovanje te je tako donijela četiri akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji se kontinuirano provode kao i prvi akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga.

Tijekom 2019. provedena je analiza neporeznih i parafiskalnih davanja te je utvrđeno ukupno 448 davanja, kazao je.

Od navedenog broja, 273 naknade ili 61 posto čine prihod proračunskih i izvanproračunskih korisnika i klasificirana su kao neporezna davanja, a 175 naknada ili 39 posto je prihod tijela koja nisu korisnici proračuna te su klasificirana kao parafiskalna davanja.

Horvat je kazao kako je prema dostupnim podacima za 2018. godine ukupno opterećenje raznim vrstama davanja u toj godini iznosilo 8,7 milijardi kuna ili 2,28 posto BDP-a.

Od toga, neporezna davanja iznosila su 7,95 milijardi kuna (91 posto), a parafiskalna davanja 756,6 milijuna kuna (9 posto) ukupno utvrđenog iznosa.

Ovaj prvi Akcijski plan, kako je rekao, predviđa ukupno 50 mjera rasterećenja, a 33 mjere odnose se na smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja koja se plaćaju temeljem zakonskih ili podzakonskih akata.

U okviru predviđenih mjera planirano je ukidanje ili umanjenje više od 300 upravnih pristojbi koje čine prihod središnjeg državnog proračuna, a 17 mjera odnosi se na smanjenje naknada za stručne ispite, rekao je Horvat.

Horvat je kazao i kako je Vlada od početka svog mandata, odnosno u razdoblju od 2017. do 2020.  donijela niz odluka o umanjenju financijskog opterećenja na gospodarstvo u sektorima šumarstva, turizma, pravosuđa, statistike itd., tako da procijenjeno rasterećenje kumulativno za razdoblje od 2017. do 2020. iznosi 362,8 milijuna kuna, čime sveukupno rasterećenje gospodarstva koje je Vlada do sada poduzela, uključivo i ovaj prvi Akcijski plan iznosi 1,15 milijardi kuna.

'BULJI U NETFLIX, U KAMPANJI GA IGNORIRALI...'

Ponižavajući posljednji dani u uredu američkog predsjednika: Kako je Biden ostao usamljen i nepoželjan

Bidenov se život dramatično promijenio u posljednja tri mjeseca. Nakon što je ušao u godinu inzistirajući da je dovoljno spreman da se ponovno kandidira i pobijedi Trumpa, Biden je ipak odustao od predsjedničke utrke 21. srpnja, podržavši Kamalu Harris za predsjednicu.  Tada je u roku od samo nekoliko sati, Biden (81) - prestao biti relevantan

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

ST
stefj
16:46 07.05.2020.

To slušamo svake godine. Prvi akcijski plan bio je 2016 ili možda 17, ništa se nije dogodilo. Od ove vlade smo to čuli svake godine (kao i od onih prije), a nije se po tom pitanju napravilo ništa... Ne samo da se nije napravilo ništa, već imamo i nove namete, npr. nedavno uveden namet da HGK čuva poslovne knjige poduzeća 12 godina... Interesantno je kako se puno radi za poduzetnike i kako se stalno rasterećuju, a kad ono udio države u BDP-u sve više raste, po udjelu poreza u proizvodnji smo izbili na vrh EU-a, poslovanje je sve kompliciranije i skuplje... Ako tako izgleda kada se "brinu" za nas kako bi to tek izgledalo kada se ne bi brinuli...