Dok Kosovo ne prizna kao državu, Srbija ne može u EU

Kamo su svi pobjegli, mogao se slobodno zapitati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker jučer, drugog dana svoje turneje po šest država zapadnog Balkana, jer jučer mu je, realno, program bio najmanje ispunjen sastancima s predsjednicima i premijerima država koje posjećuje. Juncker je na Balkanu, a svi balkanski lideri jučer su bili – u Europi. U Londonu, točnije, na trećem zapadnobalkanskom investicijskom summitu u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Premijeri svih šest država koje Juncker posjećuje bili su ondje, a Juncker je nakon nedjeljnog ručka u Skoplju i večere u Tirani jučer doletio u Beograd, gdje ga je predvečer čekao susret s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i gdje ga danas čeka, po njezinu povratku iz Londona, premijerka Srbije Ana Brnabić. Nakon Beograda, Juncker ide danas u Podgoricu, sutra u Sarajevo, pa u Prištinu te u četvrtak u Sofiju.

Svi “pobjegli” u London

No, činjenica da su svi premijeri jučer “pobjegli” u London dok im predsjednik Europske komisije obilazi njihova dvorišta na Balkanu ne znači da su EBRD i EK u konfliktu. Naprotiv: savršeno se nadopunjuju jer je povezivanje regije cilj koji i Komisija aktivno zagovara kroz nedavno objavljenu strategiju i kroz Junckerovu turneju na terenu, a EBRD aktivno podržava novcem. Kao vodeći institucionalni investitor na zapadnom Balkanu, s već investiranih 10 milijardi eura u 600-tinjak projekata i operacija u šest država, EBRD je jučer objavio da samo u projekte bolje prometne povezanosti na Balkanu ulaže još tri milijarde eura. Donatori koje je okupio EBRD, među kojima i Europska komisija, povrh toga dodali su još 267 milijuna eura.

Na obje dosadašnje stanice turneje, u Skoplju i u Tirani, Juncker je pohvalio premijere Makedonije i Albanije zbog reformi koje provode, ohrabrio ih da nastave i obećao da će ispunjenjem reformi i uvjeta omogućiti Komisiji da preporuči državama članicama EU početak pregovora s tim dvjema zemljama.

– Nisam ovdje došao da dajem prazna obećanja. Pristupanje EU temelji se na zaslugama i ispunjenju kriterija – rekao je Juncker, ne želeći davati lažnu nadu nikome, ali želeći potaknuti svakog od lidera šest država jugoistočno od Hrvatske da predano rade na europskom putu jer će im vrata EU na kraju tog puta biti otvorena.

Vrlo značajna regija za EU

Na svakoj postaji turneje Juncker ponavlja ono što je naglašeno i u novoj strategiji Komisije za proširenje EU na zapadni Balkan: sve države moraju prije pristupanja Uniji riješiti sve bilateralne sporove oko granica jer ih EU neće pustiti da uđu s graničnim sporovima. To je važna poruka za sve, ali najvažnija je za Srbiju, koja će morati u jednom trenutku sklopiti pravno obvezujući sporazum s Republikom Kosovo, koju Srbi ne priznaju, ali koju će tim dokumentom morati priznati.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je kako Junckerov posjet Beogradu i današnji posjet predsjednika Vučića njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u Berlinu “pokazuju da je ova regija vrlo značajna za EU”. No, Dačić je nezadovoljan tonom kojim se europski dužnosnici obraćaju vlastima u Prištini i Tirani.

– Oni su navikli da se otresaju samo na Beograd. Zamislite što bi bilo da smo Vučić ili ja rekli da Srbija i Republika Srpska trebaju imati jednog predsjednika. A Ramu nisu ni spomenuli, samo su rekli da ne treba davati takve izjave – rekao je Dačić, citiran po Tanjugu. Albanski premijer Edi Rama nedavno se, naime, u kosovskom parlamentu zapitao zašto Albanija i Kosovo ne bi u budućnosti imali jednog predsjednika jer će ionako, dodao je, imati jedinstvenu vanjsku i politiku nacionalne sigurnosti.

Najdalje u pregovorima odmakla Crna Gora, Kosovo tek na početku 

MAKEDONIJA

Europska unija očekuje od Makedonije i Grčke da do ljeta ove godine postignu dogovor oko novog imena za Republiku Makedoniju. Time bi se uklonio grčki veto i Makedonija, koja ima status kandidata od 2005. godine, mogla bi konačno dobiti datum početka pregovora. Aktualna vlada u Skoplju spremna je na dosad najveće ustupke Grcima i Juncker želi iskoristiti tu priliku.

ALBANIJA

Kao i Makedonija, i Albanija bi, ako ispuni uvjete, mogla dobiti preporuku Europske komisije za datum početka pregovora za članstvo u Europskoj uniji, na što Albanci čekaju od studenog 2016. godine, kad su dobili status kandidata. U takvom scenariju, već ovoga ljeta još bi dvije države bile na putu da otvore prva poglavlja, što bi sadašnju pregovaračku utrku Crne Gore i Srbije učinilo regatom.

SRBIJA

Crnogorci su dalje odmakli u pregovorima od Srba, ali svi u Europskoj uniji percipiraju Srbiju kao ključnu za stabilnost zapadnog Balkana. Najvažnija stvar koju Bruxelles očekuje od Srbije jest normalizacija odnosa s Kosovom, čiju nezavisnost Beograd ne priznaje, ali morat će potpisati pravno obvezujući sporazum koji će praktički značiti priznanje svoje bivše južne pokrajine.

CRNA GORA

Podgorica je najdalje odmakla u pregovorima s Bruxellesom o ulasku u Europsku uniju, otvorila je 30 od 35 pregovaračkih poglavlja (Srbija ih je otvorila 12). Crnogorcima se, ispune li uvjete koji se tiču vladavine prava, borbe protiv korupcije, reforme javne uprave i ozbiljnih napora koje treba uložiti za dosezanje standarda Europske unije u zaštiti okoliša, otvara prilika da 2025. postanu članica EU.

BOSNA I HERCEGOVINA

Nakon Kosova, Bosna i Hercegovina najdalje je udaljena od europskog puta od svih država zapadnog Balkana, no ipak se kreće i uspjela je sastaviti odgovore na upitnik o spremnosti za dobivanje kandidatskog statusa. Europska komisija će ih sada analizirati, a BiH se nada da neće biti potrebe za dopunama i da će brzo ići prema dobivanju kandidatskog statusa.

KOSOVO

S Europskom unijom ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a ono čemu se trenutačno nada je bezvizni režim, što bi Kosovari mogli dobiti ako ispune uvjet ratifikacije sporazuma o razgraničenju s Crnom Gorom, što se očekuje ovih dana. Brzina daljnjeg napretka prema EU, u kojoj pet država članica nije ni priznalo Republiku Kosovo, ovisi o normalizaciji odnosa sa Srbijom.