Obilježavanju obljetnice bitke na Sutjesci, održanom u nedjelju na Tjentištu, ove se godine prvi put pridružio i izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. U toj ulozi na Tjentištu je bio državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić.
Iako je najviše poginulih u toj bitki bilo iz Hrvatske, točnije iz Dalmacije, zbog čega su povjesničari suglasni da je Sutjeska bila dominantno hrvatska bitka, do ove godine ni jedna naša državna institucija nije ondje imala svoje izaslanike.
U Vladi, međutim, kažu da je sasvim normalno da je premijer ondje poslao izaslanika. Jednako govore i HDZ-ovi dužnosnici.
Dominantno hrvatska bitka
– Kao što odlazak u Bleiburg ne predstavlja veličanje NDH, nego se odaje pijetet brojnim hrvatskim domoljubima koji su bez suda i presude smaknuti u Bleiburgu i na križnim putovima diljem bivše države, tako ni odlazak izaslanika premijera na Sutjesku apsolutno nije veličanje boljševičke i komunističke Jugoslavije. Na Sutjesci je poginulo više od 3000 Hrvata, mojih Dalmatinaca i svih drugih koji su krenuli u borbu protiv fašizma i za slobodu svoje domovine – komentirao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić. Dodao je kako nije riječ o ideološkom, nego o civilizacijskom pitanju, a na pitanje zbog čega nitko iz Vlade nije sudjelovao na prijašnjim obljetnicama, odgovorio je da ne zna na koji je način ta manifestacija prije organizirana i je li itko iz Vlade uopće bio pozivan.
Bačić se ne boji eventualnih kritika s desnice zbog tog poteza premijera, za koji tvrdi da je na tragu politike prvog predsjednika Hrvatske i HDZ-a Franje Tuđmana. Ističe kako je Tuđman promovirao paradigmu prevladavanja ideoloških podjela u hrvatskom društvu i tumači kako je Plenkovićev potez upravo na tragu obrazloženja uloge i položaja Hrvata u Drugom svjetskom ratu kakvo je u brojnim svojim knjigama ponudio i Tuđman.
Na Tjentištu su u nedjelju bili i SDP-ovi zastupnici Arsen Bauk i Ranko Ostojić i čini se da ih Ivićev dolazak na obljetnicu nije previše impresionirao.
– Ne vidim ništa posebno u tome što je Plenković poslao vijenac – kratko nam je komentirao Bauk, koji ne želi špekulirati zbog čega izaslanika iz Banskih dvora dosad nije bilo na Tjentištu.
A da je bitka na Sutjesci bila dominantno hrvatska bitka govore brojni povijesni izvori. Slovenski povjesničar Viktor Kučan u svojoj “prozivci boraca sa Sutjeske” donosi imena pripadnika svih četiriju partizanskih divizija i 16 brigada koje su se u svibnju i lipnju 1943. našle u okruženju njemačkih trupa između rijeka Pive i Sutjeske u istočnoj Bosni.
Dalmatinci najbrojniji
Navodi kako je brojno stanje cijele partizanske grupacije, zajedno s ranjenicima i bolesnicima Centralne bolnice, iznosilo ukupno 22.148 boraca. Operativna grupa brojila je oko 18.000 boraca, a u mjesec dana bitke poginula su 7543 partizana (6946 muškaraca i 597 žena). Kučan u knjizi donosi i njihov socijalni te nacionalni sastav, ali i tablicu koja pokazuje broj boraca po općinama u bivšoj Jugoslaviji, iz koje je vidljivo da su među partizanima na Sutjesci najbrojniji bili Dalmatinci, a Split i Šibenik jedini gradovi s četveroznamenkastim brojem boraca. Za usporedbu, u bitki na Sutjesci sudjelovalo je samo 67 Beograđana. Najviše je Dalmatinaca bilo i među poginulima, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada koja je imala 800 poginulih.
Naravno da je poginulo najviše Hrvata. Većina Srba bila je u četnicima do pred kraj rata kad su promijenili oznake na kapama.