Poludivlji slavonsko-srijemski podolci u nas nikako da “dođu u modu”, čemu je najvjerojatnije kriva i njihova divlja ćud. Na slavonskim farmama tih autohtonih i izgledom impozantnih goveda danas je tako jedva 300-tinjak grla, doznajemo u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA), dok njihovih istarskih rođaka, koje će laici teško i razlikovati, ima već oko 1200 s obzirom na to da su Istrani od boškarina napravili priču koja se prodaje i izvan hrvatskih granica.
I ima i dodanu vrijednost, iako je s prepolovljenim poticajima i visokim troškovima proizvodnje i ta naša izvorna pasmina još daleko od komercijalne isplativosti.
Planovi “teški” 350 milijuna
– No nekako je lakše kad znate da nešto čuvate poput muzejskog primjerka od zaborava, jer ona obična goveda kakvih je svakodnevno sve više na putu do klaonice, pogotovo mliječnih krava kojih je mlijeko i dva-tri puta jeftinije od litre vode, nitko više ne pamti – kaže nam jedan od farmera. Samo u veljači ove godine u odnosu na mjesec prije u Hrvatskoj je, prema podacima HPA, bilo 800 muznih krava manje. Većinu goveda u Hrvatskoj i dalje čine simentalska goveda, oko 65% ukupne populacije.
– Osim Slavonije gdje u proizvodnji mlijeka dominira holstein, simentalac je naša najpopularnija pasmina i za mlijeko i za meso. Na našim područjima ta je pasmina prisutna već više od 120 godina pa s njome i najbolje znamo. Robusna je, vitalna i dobro funkcionira u našem klimatu, naročito na malim i srednjim farmama – objašnjava dr. sc. Maja Dražić, voditeljica Sektora za razvoj stočarske proizvodnje u HPA. No o perspektivi proizvodnje, bilo simentalaca ili druge pasmine, podaci kažu da je u odnosu na isti mjesec lani, muznih krava bilo 6500 manje, a goveda 8000 manje nego danas. Dio uzgajivača okreće se mesnim pasminama kao što su charolais, hereford ili možda najpopularnijih salers goveda, za koja u brdsko-paninskim područjima postoje planovi “teški” 350 milijuna kuna.
Pasmina koza i ovaca – 12
No čini se da u nas cvjetaju samo kozarstvo i ovčarstvo, gdje mnogi na brzinu i bez papirologije zarade oko 100 eura po jaretu ili janjetu. No i evidentirana proizvodnja raste, tim više što imamo čak 12 izvornih pasmina koza i ovaca – hrvatsku šarenu, bijelu i istarsku kozu, te istarsku, cresku, krčku, pašku, rapsku ovcu, dubrovačku rudu, ličku i dalmatinsku pramenku te cigaju. Još kad im ne bi trebalo šišati vunu, koju nitko ne želi... M. Dražić kaže kako je u Hrvatskoj sve popularnija i autohtona kokoš hrvatica, kojih je u matičnim jatima već više od 5000, te zagorski puran zahvaljujući zaštiti u EU.
A otkad su čvarci dobili na cijeni, i slavonska svinja fajferica dobiva na cijeni, bilo u mesu ili prerađevinama pa i njoj povećavamo populaciju. Teško je reći koje druge pasmine svinja danas jedemo u Hrvatskoj, pogotovo uvozne. Landrase, jorkšire i slično odavno su zamijenili hibridi hibrida, kaže Dražić, ističući da veliki uzgajivači u svijetu pasminu čuvaju kao poslovnu tajnu.
>>Državnu zemlju vraćamo lokalnim vlastima, bolje znaju tko zaista radi
>>Dali niži PDV sjemenu pamuka i kikirikija, ali ne i stočnoj pšenici