Svaki od 1756 sudaca i 609 sudskih savjetnika prosječno je lani zaprimio 226 predmeta, riješio 247, a na kraju 2018. imao neriješena 152 predmeta, ili ukupno 358.541 predmet, što je smanjenje od 31,6% u protekle tri godine. Važan pokazatelj je i da je od početka 2016. broj predmeta starijih od 10 godina s 16.934 pao na 9130, ili za 46%.
Iako se broj sudaca smanjio za njih 74. Uz njihov prosječan angažman, već bi se ostvarilo obećanje ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića iz kampanje da će u dvije godine mandata broj neriješenih predmeta pasti ispod 350.000. Unatoč pojedinim ekscesnim sudskim odlukama, među lanjskih 584.040 (1,2 milijuna sa zemljišnoknjižnim i registarskim predmetima), nastavljaju se pozitivni trendovi učinkovitosti sudova.
Izdvojeni su podaci za četiri najviša suda, te općinske, županijske, trgovačke, upravne i prekršajne sudove u 2018. Samo lani smanjen je broj neriješenih predmeta za 57.000 ili 13,7%.
Riješeno manje predmeta
Ali, to nije rezultat veće učinkovitosti jer već je drugu godinu zaredom broj predmeta koji svaki sudac i savjetnik riješi sve manji, pa je lani riješeno ukupno 136.443 ili 18,9% predmeta manje nego 2016. Visoki upravni sud povećao je u tri godine prosjek riješenih predmeta za 39 po rješavatelju, ali sa 140 to je i dalje najmanje između devet kategorija sudova.
I na četiri upravna suda lani je prosječno riješeno 20 predmeta više, a sedam i na Visokom prekršajnom sudu koji je od početka 2016. postigao najveće smanjenje neriješenih predmeta, s 31,3 na 9,5 tisuća predmeta. Znatno je smanjen i broj predmeta na Visokom trgovačkom sudu, s 20,2 na 9,6 tisuća, te prekršajnih, sa 69,5 na 39,4 tisuće, s tim da je lani broj neriješenih prekršajnih predmeta nakon drastičnih smanjenja od po petnaestak tisuća na godišnjoj razini lani bio tek 1289 predmeta.
Sve je manji broj neriješenih predmeta jer protekle dvije godine gotovo na svim sudovima opada broj primljenih predmeta, i to toliko da je na većini sudova veći broj (CR) riješenih predmeta u odnosu na njihov priljev. To valja pripisati zakonodavnim intervencijama, i dalje osobito SDP-ovoj prekršajnoj reformi.
Inače, po broju sudskih predmeta na sto tisuća stanovnika u vrhu smo među 47 zemalja Vijeća Europe. Jedino su svi upravni sudovi i Visoki prekršajni sud poboljšali učinkovitost. Iako Vrhovni sud rješava 53 predmeta manje po rješavatelju nego 2016., ohrabrujuće je što je broj zaostataka koji je iz godine u godinu bilježio rekorde već drugu godinu u padu, s rekordnih 18.227 smanjen je na 14.926 neriješenih predmeta na kraju 2018., jer je broj primljenih predmeta za 70 manji po rješavatelju u odnosu na 2016.
Vrhovni suci i dalje su najopterećeniji s 249 neriješenih predmeta po rješavatelju, a lani su riješili svaki od 188 predmeta. To znači da svaki vrhovni sudac samo sa zaostacima ima posla za 16 mjeseci. Već treću godinu raste broj neriješenih predmeta u Visokom upravnom sudu, sa 722 na 2762 ili s 33 na 75 po rješavatelju, što je i dalje najmanje opterećenje od svih sudova u kojima je prosjek 172.
Uzrok je tom trendu u VUS-u u povećanju priljeva predmeta od 117 do 163 po rješavatelju od 2016. Stoga, iako je VUS jedina od devet kategorija sudova u kojoj je pokazatelj broja riješenih u odnosu na primljene predmete (CR) značajno negativan, 85,81%, to još nije zabrinjavajuće jer je pokazatelj vremena potrebnog za rješavanje relativno nizak.
Najbolji CR imaju tri najviša suda, Visoki prekršajni 158, Visoki trgovački 136 i Vrhovni sud 129%. S tim da dva potonja imaju još uvijek najgori pokazatelj vremena (DT), od 336 i 483 dana, te trgovački sudovi, 320 dana. Najmanji DT imaju prekršajni sudovi, 117, i županijski, 161.
Sude više od deset godina
Među predmetima starijima od deset godina uglavnom su općinski (6892), županijski (1776) pa trgovački (291) i visokotrgovački (171). Što se tiče broja riješenih predmeta, teško je međusobno uspoređivati različite vrste sudova koji imaju proceduralno i po složenosti bitno različite predmete.
Očekivano je da recimo prekršajni sudovi imaju predmete koji se najbrže rješavaju te dulje traje rješavanje prvostupanjskih predmeta jer to često ovisi o disciplini stranaka i zahtjevnosti procedura.
Prekršajni sudovi i osobito Visoki prekršajni sud imaju najviše predmeta po rješavatelju, ali to ne mora značiti i da su najvredniji, odnosno najučinkovitiji, s obzirom na to da su njihovi predmeti uglavnom ipak najjednostavniji. Ili, u kaznenim su predmetima striktnija pravila i dulji postupak utvrđivanja činjenica nego u građanskima.
Stoga su relevantnije usporedbe unutar određenih vrsta sudova, općinskih, županijskih, upravnih i trgovačkih koji su relativno u sličnim pozicijama. Ta statistika upućuje na velike razlike u opterećenosti sudova s priljevom novih predmeta, kao i u broju riješenih predmeta.
Primjerice, svaki vukovarski sudac i savjetnik na Županijskom sudu lani je riješio 109 predmeta više od osječkih kolega, a svaki trgovački rješavatelj u Pazinu riješio je 264 predmeta, što je 128 više nego u Varaždinu i 114 više nego u Zagrebu. S tim da im je plaća svima ista. Tu analizu objavit ćemo u sljedećem nastavku.
>> Pogledajte video i saznajte kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
Fala vam na ovom naslovu jesam se ismijo kao nikad