Donosimo sedam ključnih pitanja i odgovora u slučaju HEP-ova plina

Splet okolnosti, kasna reakcija ili potencijalno pogodovanje? Što se dogodilo s viškom plina u HEP-u, tko je koga o tome morao upozoriti i kada, je li se uredba o oslobađanju HEP-a obveze da od Ine kupuje plin trebala donijeti ranije, analiziramo na temelju nekoliko ključnih pitanja.

1. Vlada je donijela uredbu, HEP više ne mora od Ine kupovati plin. Što to znači za HEP?

To što je HEP lišen te obveze u ovom je trenutku dobro za njega jer referentna je cijena na tržištu plina trenutačno ispod 30 eura, a regulirana cijena koju je Vlada prethodnom uredbom odredila 47 eura.

2. Premijer je rekao da Vlada nije bila upozorena na vrijeme da se stvaraju viškovi plina. HROTE je o viškovima upozorio HERA-u, a onda i Ministarstvo gospodarstva, znači li to da je HERA reagirala kasno?

Teško je reći jer ne znamo dinamiku rada regulatornih energetskih agencija, kao ni njihovu proceduru. Činjenica je da ti viškovi nisu nastajali prije nego tijekom lipnja, pretpostavka je da se višak nije generirao svih 30 dana. Kad se dogodio prvi, dva dana zaredom, HROTE je, kao operater tržišta energije, upozorio nadležnu krovnu agenciju HERA-u. Kad se to ponovilo, obavijestili su Ministarstvo gospodarstva. Procedura samog donošenja uredbe vjerojatno traje. Je li kasno reagirano? Možda i nije jer u lipnju se stvorio višak, ali opet, taj se višak mogao očekivati. Tu se može postaviti pitanje ministrove odgovornosti.

VEZANI ČLANCI

3. Plenković kaže da neka odgovornost postoji, a dodaje i da bi Vlada prije promijenila uredbu da je znala za viškove. U međuvremenu, gubitak HEP-a je 10 do 12 milijuna eura. Ako se ustanovi odgovornost, je li ona na HERA-i?

HERA je upozorila i Ministarstvo je promijenilo uredbu. Je li to moglo biti pet dana prije, teško je reći. Moguće da nije zbog birokratske procedure koja je zadana. Velika odgovornost HERA-e bila je na megaplinskoj aferi u Ini jer je to trajalo mjesecima, a u konačnici Upravno vijeće HERA-e i jest smijenjeno zbog toga. Sam poremećaj s viškom plina morao se dogoditi kad-tad. Jesu li nadležne službe u Ministarstvu gospodarstva to mogle anticipirati mjesec dana unaprijed i tada promijeniti uredbu pa osloboditi HEP obveze da kupuje plin koji je proizveden u Hrvatskoj? Možda su i mogle.

4. Znači li to da je odgovornost na ministru gospodarstva Davoru Filipoviću?

Da je Vlada namjerno odugovlačila s Ministarstvom gospodarstva, koje piše tu uredbu zato da bi se stvorio višak koji se u danom trenutku mora prodati na tržištu, to malo graniči s teorijom zavjere. Pitanje je zašto je višak plina bio tako jeftin, a i odgovor je jednostavan. Zato što plin trenutačno nikome ne treba, svi su se opskrbili. I nije se višak prodavao po cent-dva, prodavao se prosječno po 12 do 13 eura. Tu se može postaviti i pitanje zašto HEP nije višak plina skladištio, primjerice u Mađarskoj, ali tek bi onda potencijalno nastala afera – zašto hrvatski plin ide u Mađarsku...

5. Može li se reći da se u posljednjih mjesec dana, kad je cijena plina bila najniža, pogodovalo dobavljačima plina koji su plin mogli nabaviti po vrlo niskoj cijeni i zatim ga prodati po ugovorenoj, visokoj cijeni? Spominje se ponajprije PPD.

Ništa ne bi trebalo prejudicirati. Činjenica je da na hrvatskom tržištu operira puno trgovaca, dobavljača i distributera plina, među njima je niz privatnih subjekata, a PPD je definitivno najveći po volumenu i novčanom prometu. Kad je HROTE pustio višak plina u prodaju, tri-četiri trgovca su ga kupila, među njima i PPD. Logično je nekako da je PPD kupio najveći dio, a radilo se ukupno oko 300 tisuća kubnih metara. To nije velika količina, ali pitanje je je li se to ponavljalo i je li se moglo spriječiti. Velika šteta nije nastala, ali pitanje je je li netko namjerno odugovlačio s promjenom uredbe da bi došlo do te situacije.

6. Kako je u cijeloj priči prošla Ina?

Ina već više od godinu dana mora prodavati sav proizvedeni plin HEP-u po 47 eura za megavatsat. U tom razdoblju, prema njihovim službenim podacima, Ina je bila na gubitku oko 80 milijuna eura zbog toga što je plin bio 80-100 eura i Ina ga je mogla, da nije imala obvezu, prodavati prema tim referentnim cijenama.

VEZANI ČLANCI

7. Je li ovo megaafera, kao što kažu mostovci koji su otvorili priču?

Kad politički konkurent otvara priču, naravno da će se koristiti epitetima. Devijacija se dogodila i činjenica je da je netko kupovao jeftino i na tome zarađivao. Dogodilo se to i zbog sustava koji je tako postavljen, ali "megaafera" je bio Škugor.