Milanovićev plan: Doprinos zdravstva vraća se na 15 posto

Dvije godine nakon smanjenja, Vlada bi idući tjedan mogla donijeti odluku o vraćanju stope zdravstvenog doprinosa sa 13 na 15 posto, čime bi se od 1. travnja do kraja godine u proračunu prikupilo dodatnih 1,8 milijardi kuna! Iduće godine ta bi stavka donijela 2,5 milijardi kuna.

Odluka idući tjedan

Time je sve bliže realizaciji Milanovićev plan B za konsolidaciju javnih financija, koja se provodi prema EU proceduri prekomjernog deficita. Prijedlog rebalansa bit će u četvrtak na sjednici Vlade, a nakon što se o njemu izjasni Sabor, stupio bi na snagu 1. travnja. Poslodavci sada izdvajaju 13% doprinosa na bruto plaću zaposlenih, dok se iz radničkih bruto plaća izdvaja 20% doprinosa za mirovine iz 1. i 2. stupa.

Povećanje zdravstvenog doprinosa trebao bi biti trošak poslodavca i oni ga ne bi smjeli prebaciti na radnike i smanjiti im neto plaće, ali je pitanje kako će reagirati tvrtke. Zdravstveni su doprinosi smanjeni 1. svibnja 2012., kada je Kukuriku koalicija dolaskom na vlast obećala da će popustiti pritisak na cijenu rada, a manjak u zdravstvu financirati iz proračuna. Država je od tada prepustila tvrtkama gotovo pet milijardi kuna, a zauzvrat je očekivala veću investicijsku aktivnost. No, kola su se nastavila kotrljati nizbrdo, pale su investicije, proizvodnja i državni prihodi, dok su troškovi države i gubici u zdravstvu nastavili rasti. Povećanje zdravstvenog doprinosa u šestoj godini krize negativno će utjecati i na poslovanje tvrtki i na gospodarski rast, ali Vlada očito nije našla drugi način da ispuni preporuke EK za smanjenje deficita.

Izvor iz Vlade kaže da odluka o vraćanju zdravstvenog doprinosa nije konačna, ali s tim se novcem računa jer se kumulirani prihodi iz mirovinske štednje radnika s beneficiranim stažem ne mogu koristiti za smanjenje deficita, ali se mogu povući u proračun. U praksi to znači da se novac može povući u proračun i iskoristiti za financiranje istog tog deficita pa će i iznos novog zaduženja biti niži. Kad je riječ o deficitu, taj problem ne bi riješilo ni povlačenje prihoda fakulteta u državnu riznicu jer bi se istovremeno povećali i prihodi i rashodi proračuna.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da se od toga sada odustalo jer transakcija ne bi dovela do željenog smanjenja rebalansa, a za njezinu realizaciju potrebno je riješiti operativne i tehničke stvari, za što treba vremena. Zanimljivo, na stranu fakulteta opet je stala i sveučilišna profesorica Vesna Pusić, čime se ponavlja dosadašnji obrazac da ministri koji dolaze iz akademske zajednice, bez obzira na to u kojoj su stranci, zaustavljaju gotovo sve promjene vezane uz fakultete. Razloge za povlačenje prijedloga Linić je pripisao “galami koja se stvorila”, a ne otporima u Vladi, i dodaje da će se kad tad svi prihodi fakulteta staviti na isti račun jer državna revizija upozorava na nenamjensko trošenje.

HUP: Stojimo na mjestu

Uštede na plaćama postići će se ukidanjem pojedinih dodataka na plaće, ali naknada za minuli rad ostala bi 0,5 posto. Očekuje se smanjenje dužnosničkih plaća 6%, povlačenje dobiti iz javnih poduzeća, ali i dobiti HNB-a. HZZO će smanjiti troškove zdravstva za 710 milijuna kuna, dok bi MORH ostao bez 200 milijuna, a ne 400 milijuna kuna kako je Linić na početku odrezao. Kotromanović očekuje da se ministar financija pismeno obveže da će mu oduzeti novac vratiti 2015. Rebalansom će se osigurati sredstva za pokrivanje starih gubitaka u zdravstvu.

Bernard Jakelić iz HUP-a prokomentirao je da je i do njih došla informacija o povećanju doprinosa za zdravstvo i nije im drago zbog toga jer se stvari vraćaju na početak.

– Poslovanje postaje sve skuplje, a sad ostajemo i bez tog simboličnog rasterećenja na plaćama. To je dokaz da stojimo na mjestu.